Radi potpunog usklađivanja sa regulativom EU u oblasti finansijskih usluga, obuhvaćenih poglavljem 9 u pregovorima sa EU, Srbija treba da uskladi zakonodavstvo regulativom EU u toj oblasti, ne bi li potrošači i korisnici finansijskih usluga banaka, osiguranja i platnog prometa biće zaštićeniji.

Ovo je ocena sa brifinga za medije „Na putu ka EU – Poglavlje 9“ koji je u organizaciji EU info centra i projekta Pravna podrška pregovorima (PLAC II) održan u EU info centru u Beogradu.

Poglavlje 9 jedno je od tri, uz 13 o ribarstvu i 33 o fianasijskim i budžetskim odredbama, koja bi Srbija trebalo da otvori u pregovirma o članstvu u EU u junu.

Usklađivanje sa standardima EU podrazumeva izmenu zakona o tržištu kapitala i o investicionim fondovima ako i potpuno novi zakon o alternativnim investicionim fondovima, rečeno je na skupu u EU info centru.

To poglavlje se odnosi na banke, tržište kapitala, investicione fondove i infrastrukturu finansijskog sistema, odnosno na sektor koji je u današnje vreme sve više isprepleten, sve više međunarodni i sve više digitalizovan.

Ciljevi regulative u okviru poglavlja 9 su finansijska stabilnost, zaštita potrošača i stvaranje jedinstvenog evropskog finansijskog tržišta.

Šefica sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji Radica Nusdorfer istakla je da poglavlje 9 obuhvata kompleksna pitanja koja mnogo ne privlače političku i medijsku pažnju a koja za cilj imaju sigurnost i efikasnost finansijskog sistema na korist građana, privrednika, investitora.

FoNet

Nusdorfer je ukazala i da otvaranje poglavlja nije kraj rada, naročito kada je reč o transponovanju pravila EU u regulativu Srbije.

Ekspert projekta PLAC II Pjer Matek je govoreći o direktivi EU o tržištu finansijskih instrumenata MIFID II, koja je temelj regulative EU na tržištu kapitala, istakao da ta direktiva predstavlja nastavak odgovora na finansijsku krizu od pre nešto više od deset godina koja je otkrila brojne slabosti na tržištu kapitala.

U domenu zaštite potrošača, Direktiva MIFID II reguliše upravljanje prodajom i ciljano tržište, rad nezavisnih investicionih savetnika, usluge upravljanja portfeljom, strukturirane depozite, davanje informacija o finansijskim instrumentima, tzv. zapakovane proizvode.

Matek, koji je hrvatski stručnjak za tržište kapitala i ekspert projekta Pravna podrška pregovorima je rekao i da će u sklopu MIFID II tehnički najzahtevnije biti implementirati njenu prateću uredbu MIFIR a da će na „bankocentričnom“ tržištu, kao što je finansijsko tržište Srbije, u suštini najveća promena biti upravljanje proizvodima.

Uredbom MIFIR predviđa se pravo ESMA, evropskog regulatora za hartije od vrednosti i tržište, da privremeno ili trajno zabrani marketing, distribuciju i prodaju nekih finansijskih instrumenata, kao i da zabrani određene prakse radi zaštite ulagača, integriteta, finansijskog tržišta, istakao je Matek.

Realizacijom obaveza iz poglavlja 9, naglasio je Matek, stvaraju se preduslovi za očuvanje stabilnosti, štite korisnici usluga i osigurava uspešna integracija Srbije u EU.

„Uvodi se upravljanje proizvodima, kao obaveza što znači da će svaka finansijska institucija nekakav novi proizvod nuditi svojim klijentima, morati pre da objasni i dokumentuje kome će ga nuditi, kakvi su to klijenti kojima taj proizvod treba. Ako stvorite neki strahovito rizičan proizvod, visoko volatilan sa dugoročnim horizontom investiranja, nećete ga prodavati nekoj bakici od 88 godina i u to uložiti celu njenu životnu ušteđevinu. To se ni do sada nije smelo dešavati, ali sada će biti formalizovano“, rekao je Pjere Matek.

V.d. pomoćnika ministra finansija Aleksandar Janjušević je najavio da će Zakon o tržištu kapitala biti izmenjen u delu o tržištu finansijskih instrumenata i zaštiti učesnika na finansijskom tržištu.

Istovemeno novi zakon o alternativnim investicionim fondovima, poput preduzetničkih i sličnih fondova kojih kod nas još nema, treba da obezbedi osnove za njihov rad, reguliše izdavanje dozvola, način poslovanja i slično.

Šefica pregovaračke grupe za poglavlje 9 Tatjana Jovanić rekla je na skupu da na osnovu iskustva Hrvatske i posebno Crne Gore očekuje da EU formuliše 4-5 merila za zatvaranje poglavlja 9.

Prema njenom mišljenju, ta merila će se ticati ovlašćenja finansijskih konglomerata, nastavka  sprovođenja Bazela III, okvira za alternativne investicione fondove, kao i neko merilo iz oblasti osiguranja.

Jovanić je rekla i da će proces pristupanja EU značiti liberalizaciju celog fnansijskog sistema i da će se otvoriti prostor za razvoj nebankarskih finansijskih institucija, poput štednih zadruga i „kradufandinga“ (Crowdfunding).

Tatjana Jovanović, članica pregovaračkog tima, navela je da možemo da očekujemo da će Unija definisati 4-5-6 merila za zatvaranje poglavlja. „I ako se osvrnemo na Crnu Goru, a situacija nam je tu vrlo slična – petpostavljam da će merila biti finansijski konglomerati, nastavak sprovođenja Bazela III, okvir za alternativne investicione fondove“.