Poboljšanje povezanosti unutar regiona i jačanje njegovih veza sa Evropskom unijom jesu ključni faktori za podsticanje privrednog rasta i zapošljavanja koji će doneti nedvosmislene prednosti ne samo privredi na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou, već i građanima.

U Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji je krajem aprila 2018. za saobraćaj otvoreno 28,2 kilometara autoputa između Demir Kapije i Smokvice. To je bila poslednja karika koja nedostaje na panevropskom Koridoru X koji se proteže od Salcburga u Austriji do Soluna u Grčkoj, a čini ga 2.260 kilometara puta i 2.445 kilometara železničkih pruga, uključujući one u zemljama Zapadnog Balkana: Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji.

„Koridor X je jedna od ključnih evropskih spona koje prolaze kroz Bivšu jugoslovenku Republiku Makedoniju. On će podstaći privredni rast, olakšati mobilnost i omogućiti održiva i bezbednija putovanja,” izjavio je na svečanosti otvaranja deonice Kristijan Danijelson, generalni direktor za evropsku susedsku politiku i pregovore o proširenju. Nova deonica autoputa je fragment investicija EU u saobraćajnu infrastrukturu zemlje, koje su u proteklih nekoliko godina dostigle skoro 325 miliona evra. Izgrađeno je ili rekonstruisano preko 100 kilometara mreže autoputa, 64 kilometara puta u preko 40 opština, 16 kilometara pruge i 11 železničkih stanica.

Evropska unija je prepoznala jačanje povezanosti unutar regiona – kao i povezanosti između regiona i EU – kao ključni faktor za privredni rast i zapošljavanje, od koga bi privrede i građani regiona mogli da ostvare konkretne prednosti.

„Izgradnja i povezivanje saobraćajne i energetske infrastrukture pokreću rast i zapošljavanje, a doprinose i privlačenju investicija. Na ovaj način se stvaraju veze i otvaraju nove mogućnosti za preduzeća i ljude, dok se istovremeno doprinosi i dobrosusedskim odnosima u regionu. Upravo zato smo povezanosti dali centralno mesto u našoj agendi, kako bismo Zapadni Balkan povezali sa EU,” izjavio je komesar Johanes Han.

Zemlje zapadnobalkanske šestorke (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Bivša jugoslovenska Republika Makedonija) su stavile agendu povezivanja visoko na listu svojih prioriteta, sa posebnim naglaskom na pripremu i finansiranje konkretnih regionalnih infrastrukturnih investicionih projekata, ali i na primenu tehničkih standarda i „mekih“ mera poput usklađivanja/pojednostavljivanja graničnih procedura, reforme železnica, informacionih sistema, bezbednosti i održavanja drumskog saobraćaja. Sve pomenute mere imaju za cilj kraće vreme putovanja, unapređenje bezbednosti saobraćaja i stvaranje uslova za dinamičniji saobraćaj i trgovinu kao i za dalji razvoj privreda EU i regiona.

Dobro razvijena i povezana saobraćajna i energetska infrastruktura ima presudan značaj za regionalnu saradnju, privredni rast i privlačenje investicija. EU će opredeliti do jedne milijarde evra za infrastrukturu i srodnu tehničku pomoć na Zapadnom Balkanu. Za konkretne projekte je izdvojeno preko 500 miliona evra. Kontinuirana podrška i investicije u cilju obezbeđivanja efikasnije infrastrukture i energetske povezanosti širom regiona predstavlja jednu od šest prioritetnih inicijativa nove Strategije EU za Zapadni Balkan, u okviru koje se predviđaju dodatne investicije od preko jedne milijarde evra za dalji razvoj zemalja Zapadnog Balkana i njihove infrastrukture.