Proveriti pre objavljivanja!

Pokušaću da dajem što kraće odgovore, pre svega zato što smo tokom dana već razgovarali više puta, kao i zbog toga što očigledno kasnimo. Drugi deo sastanka Saveta za spoljne poslove, nakon veoma važne sednice sa ministrima odbrane i spoljnih poslova na kojoj smo, kao što znate, doneli značajne odluke u pogledu evropske odbrane, bio je usredsređen na situaciju na Zapadnom Balkanu. Izvestila sam ministre o svojoj poseti i razgovorima sa šest partnera u regionu. Ministri su izrazili nedvosmislenu i jednoglasnu podršku porukama koje sam prenela čitavom regionu i svakoj od šest država pojedinačno i snažnu posvećenost kredibilnoj evropskoj perspektivi celog regiona. Rad na tome će biti nastavljen na sednici Evropskog saveta kroz nekoliko dana.

Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana, konkretno Albanija, šta je to što izaziva zabrinutost među državama članicama? Znam da ste tokom posete Tirani svim stranama jasno stavili do znanja šta se od njih očekuje. Da li su države članice postigle dogovor o datumu pokretanja pregovora za Albanijom do kraja ove godine pod uslovom da opšti izbori ne donesu iznenadne promene i da prva faza reformi pravosuđa bude sprovedena bez problema.

FM: Nismo razgovarali o datumima. Razgovarali smo o poruci koju sam prenela Tirani – da je Evropska unija spremna da otvori pregovore u trenutku kada bude pokrenuta reforma pravosuđa, konkretno postupak provere, tako da je ova poruka dobila punu podršku država članica.

Upravo ste se vratili iz posete Zapadnom Balkanu. Do koje mere ste zabrinuti povodom mešanja Rusije u unutrašnje poslove zemalja u regionu? I da li države članice razmatraju moguće delovanje u tom kontekstu?

FM: Na Zapadnom Balkanu sam proteklih dana videla više nego ikad ranije: taj region je izložen višeslojnim izazovima i tenzijama. Neki od njih su unutrašnji, dakle odraz su unutrašnje političke dinamike koja stvara tenzije u zemlji; neke tenzije su međuetničke prirode unutar jedne zemlje ili između više zemalja koje su izuzetno opasne jer bi mogle da region vrate nekoliko godina unazad. Mir se ne sme nikad uzimati zdravo za gotovo. To je takođe region koji je izložen globalnim tenzijama. Balkan lako može postati šahovska tabla za igre velikih sila. To je ono što izaziva zabrinutost, pogotovo zbog toga što je prethodna godina bila veoma dobra za Balkan. Svih šest zemalja je u godini za nama ostvarilo ogroman napredak na putu evropskih integracija, osim možda jedne ili dve, ali opšti pravac kretanja je bio sjajan, u to nema sumnje, i bio je rezultat zajedničkih napora institucija u Briselu, država članica i zemalja u regionu.

Dakle, zabrinutost postoji i to velika, ali postoji i uverenje da nijedna druga sila na svetu nema veći pozitivan uticaj na region od Evropske unije. Ministri su se složili sa mnom da je snaga Evropske unije u regionu povezana sa kredibilnošću procesa evrointegracija; zato verujem da će države članice na Evropskom savetu kroz nekoliko dana biti čvrsto rešene da daju kredibilitet tom procesu.

Tačno je da sam se sa Balkana vratila zabrinuta, ali i puna nade i optimizma jer kad god da sam se sastala sa studentima, građanima, civilnim društvom, ali i političkim i društvenim snagama u regionu, videla sam ogromnu podršku Evropskoj uniji i poverenje koje ona uživa. Želja za pristupanjem EU je očigledna i zato sam tokom posete regionu i ministrima danas više puta ponovila: dok razmatramo budućnost Evropske unije, možemo sa sigurnošću znati da ona neće biti Unija 27 članica jer na Zapadnom Balkanu postoji energija, proevropska energija koja samo čeka da bude oslobođena. Smatram, a u tome se sa mnom slažu i ministri, da je u interesu Evropske unije da se ovaj proces sprovede na kredibilan, brz i dosledan način. To zahteva mnogo rada na Zapadnom Balkanu, ali i u EU. Tako da jesam zabrinuta, ali u isto vreme znam da imamo instrumente za prevazilaženje teškoća i mogućnost da narodima Zapadnog Balkana ponudimo budućnost i perspektivu koju žele, a to je između ostalog perspektiva mira, ekonomskog razvoja i regionalne saradnje.

Kada govorite o konkretnim rezultatima, na koji način će građani u regionu osetiti angažman Evropske unije u narednim danima i mesecima? Da li možda postoje konkretna očekivanja od Srbije zahvaljujući kojima će čitav region moći da krene napred?

FM: Konkretni rezultati podjednako zavise od Evropske unije i od vlada, parlamenata i institucija zemalja u regionu. U stvari, više zavise od institucija i zemalja u regionu nego od nas. Ono što oni od nas mogu da očekuju je potvrda jednoglasne posvećenosti svih 28 država članica poruci koju sam prenela regionu. Ključna poruka je sledeća: vrata su otvorena, želimo da nam se pridružite, a vi znate na koji način to možete da učinite i da ćete time transformisati svoja društva, odnosno ekonomsku i društvenu perspektivu vaših zemalja. Dakle neophodni su regionalna saradnja i uzdržavanje od opasne retorike. To će dovesti do otvaranja ekonomskih i trgovinskih mogućnosti i do mira koji, ponavljam, nije nebitan pojam u regionu.

Potreban je ozbiljan, dosledan i posvećen pristup koji prepoznaje korake načinjene na putu evrointegracija, kao i podrška državama i njihovim građanima. Jedna od stvari koja je na mene ostavila najpozitivniji utisak tokom posete je entuzijazam mladih ljudi u regionu, bilo da su Erazmusovi stipendisti, bilo da su oni koji su besni i isfrustrirani jer nemaju posao. Svi oni vide Evropsku uniju kao ključ za rešenje problema ili ključ za poboljšanje situacije. A ja smatram da mi to, ne samo da dugujemo mladim generacijama na Balkanu, već i da je to nešto u šta Evropska unija treba da uloži energiju. Dakle ono što oni mogu da očekuju je posvećenost, jedinstvo, rešenost, čak i upornost s naše strane. Ostalo će doći samo po sebi. Ali ponavljam još jednom, institucije moraju da urade svoj deo posla.

Prošle nedelje ste posetili Bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju. Da li vas nakon posete i razgovora koje ste tamo vodili zabrinjava stabilnost zemlje? Da li biste mogli da nam iznesete još neke detalje današnjih razgovora o Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji?

FM: Jasno je da neću iznositi pojedinačne stavove ministara, ali vam mogu reći da su ministri snažno podržali moje poruke Skoplju koje sam prenela predsedniku i svim političkim liderima, ali koje sam iznela i javno, ne samo u ime Evropske unije već i u ime generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga. Da li sam zabrinuta? Jesam, ali pokušavam da to prevaziđem i sagledam moguća rešenja za previzaleženje institucionalne i političke krize. Verujem da je kriza u kom je Skoplje samo institucionalne i političke prirode. Ono čega se bojim je da se ona ne pretvori u međuetničku krizu. To je bila glavna poruka kojju sam prenela nosiocima političke odgovornosti u zemlji: ne igrajte se s vatrom, ne pretvarajte ovo u međuetnički sukob koji bi mogao da uništi zemlju i proširi se izvan njenih granica.

Verujem da postoje načini da se to izbegne: pre svega računam na razboritost predsednika Đorđa Ivanova, a zatim i na sposobnost Parlamenta da, na primer, izabere predsednika, ili da odblokira situaciju, kako bi Skoplje prevazišlo institucionalnu i političku krizu upotrebom instrumenata koji su mu na raspolaganju i bez uplitanja spoljašnjih faktora. Potpuno je prirodno da prijatelji brinu o svojim partnerima i o njihovoj budućnosti. Dakle, verujemo da Skoplje ima instrumente za prevazilaženje institucionalne krize i o tome sam vodila veoma otvoren, ali i konstruktivan razgovor sa političkim liderima u Parlamentu i predsednikom. Zato se nadam da će razum odneti prevagu. Hvala vam.

Link za video (izjava): http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I134398

Link za video (odgovori na pitanja medija): http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I134400