Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma trošak klimatskih promena iznosi, ni manje ni više, nego 16 miliona dolara po satu. Koji je odgovor Srbije na klimatske promene, o čemu će se razgovarati na samitu Ujedinjenih nacija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje su koristi mera ublažavanja i prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, šta donosi finansiranje zelene i nisko ugljenične budućnosti – bile su samo neke od tema Dijaloga o klimatskim promenama.

Najtoplija godina, u istoriji merenja, biće upravo 2023. godina. Najviša temperatura u Srbiji izmerena je u Dimitrovgradu i Nišu i to 39 stepeni, dok je Beograd imao čak 45 tropskih dana ovog leta. Superoluje su postale svakodnevica surove realnosti klimatskih promena i nagoveštaj slike budućnosti. Neophodna je globalna solidarnost za adaptaciju na klimatske uslove, transformacija energetskog sektora, restrukturiranje odnosno povećanje finansiranja odgovora na klimatske promene – a o ovim temama govoriće se na 28. Globalnom klimatskom samitu UN-a (COP28) koji će okupiti svetske lidere od 30. novembra do 12. decembra u UAE.

Evropska unija podržava Srbiju da postigne sopstvene ciljeve u vezi sa zaštitom životne sredine i klimatskim delovanjem kako bi ih postepeno podigla na nivo standarda EU, uz unapređenje svesti građana, privatnog sektora i medija. Prelazak na čistu ekonomiju i preduzimanje mera za zaustavljanje klimatskih promena, uz oporavak biodiverziteta i smanjenje zagađenja, će podržati razvoj cirkularne ekonomije. Emanuele Žiofre, Ambasador Evropske unije istakao je da usvajanjem paketa „Spremni za 55%“ EU planira da premaši cilj za 2030. godinu – smanjenjem neto emisija gasova sa efektom staklene bašte za čak 57% do 2030; iako je EU odgovorna za 8% svetske emisije gasova.

„Na predstojećem COP28 – Globalna analiza zauzima centralno mesto, a ona je ključni test za uspeh Pariskog sporazuma. U okviru napora da se podigne svest građana i značaj borbe protiv klimatskih promena, EU je u više od 70 država obeležila Nedelju zelene diplomatije. Tako je ova kampanja obeležena u gradovima širom Srbije sa 15 različitih aktivnosti koje su okupile više od 600 građana“ istakao je Žiofre. Neophodno je raditi na više frontova – ojačati institucije, doneti adekvatne javne politike, reformisati energetski sekto, a upravo je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u okviru nedavne zvanične posete Srbiji imala priliku da poseti energetski održivu fabriku „Master Solar“ u Surčinu, zaključio je ambasador Žiofre.

Prisutnima se obratila Sandra Dokić, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine i istakla kako klimatske promene zahtevaju akciju i inicijativu svih nas – „Zagrevanje planete su dešava mnogo brže nego što smo mislili, iako je cilj ograničiti porast globalne temperature za 1,5 stepeni živimo u delu sveta koji se zagreva brže i Srbija je već sada na 1,8 stepeni. Postoji negativan trend, a to je trend obaranja klimatskih rekorda, kao što je to na primer bila tropska noć u Beogradu u oktobru mesecu.“ Naglasila je kako gubici nastali klimatskim promenama od 2000. godine iznose oko 6,8 milijardi evra – dok je najveći broj uzroka izazvan visokim temperaturama i sušama i to oko 70% šteta.

Prvi na udaru klimatskih promena je sektor poljoprivrede, a Bojan Vranjković, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakao je neophodnost povećavanja površina koje se navodnjavaju, važnost organske proizvodnje, rešavanje problema otpadnih voda kao i održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja. „Karbonski neutralna ekonomija otporna na promene je ono što nam je potrebno, a u okviru primene zahteva Evropske unije na nivou zelene arhitekture, pokreću se i agroekološke mere“ zaključio je Vranjković.

Fransoa Žakob, istakla je važnost sinergije klimatske agende i ciljeva održivog razvoja, kao i da je borba protiv klimatskih promena pitanje poverenja i globalne solidarnosti.

„Zelena tranzicija je novi način razvoja“, zaključio je Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji, koji je još jednom naglasio značaj održive i kompetetivne ekonomije kroz prelazak sa linearnog na cirkularni model ekonomije.

Ibrahim Al Darmaki, šef odeljenja za ekonomske, političke i medijske poslove Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je kako je COP28 najvažniji multilaterani događaj koji će biti organizovan u UAE, a na kom se očekuje više od 70.000 učesnika iz celog sveta.

Na događaju je predstavljen Digitalni atlas klime Srbije, koji pored javno dostupnih klimatskih podataka koji se koriste za specifične procene rizika i ranjivosti, uključuje i projekcije lokalnog, regionalnog klimatskog modela za celu zemlju, kao i onlajn vizuelne prikaze, karte i grafikone za različite sezonske i godišnje analize i podatke. Kako bi se smanjio rizik od katastrofa uz smanjenje gubitaka i šteta na lokalnom i nacionalnom nivou, Digitalni atlas klime može služiti kao osnova za sve inicijative u oblasti klime.

Kada su u pitanju javne  politike, neophodno je donošenje Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji bi trebalo da doprinese višim stopama privrednog rasta, otvaranju novih radnih mesta i balansu između razvoja energetskog sektora i zaštite životne sredine, kao ključnom zahtevu Zelene agende. U skladu sa pravnim okvirom EU i ciljevima Pariskog sporazuma, u INEKP-u će biti planirano umanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 40 odsto u odnosu na emisiju koja je u Srbiji bila 1990. godine, uvećanje udela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji za više od 40 odsto do 2030. i novi načini proizvodnje električne i toplotne energije, kao i izlazak iz proizvodnje na fosilna goriva.