Delegacija EU u Republici Srbiji i Pravosudna akademija obeležili su prvu godinu uspešnog sprovođenja projekta „Jačanje obrazovnih aktivnosti i organizacionih kapaciteta Pravosudne akademije“, čiji je nosilac Ministarsvo pravde a krajnji korisnik Akademija.

Ovaj 2 miliona evra vredan projekat, u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za dvogodišnji projekat koji realizuje konzorcijum na čijem je čelu British Council  ima cilj poboljšanje obrazovnih aktivnosti i funkcionisanje novih struktura u okviru Pravosudne akademije.

Time se pruža podrška Pravosudnoj akademiji Republike Srbije u profesionalanom, nezavisnom, nepristrasnom i efikasnom obavljanju sudijske i tužilačke funkcije i stručnom i efikasnom obavljanju poslova sudskog i tužilačkog osoblja.

Cilj projekta je ne samo da se modernizuje pravosudni sistem, već i da se doprinese ujednačavanju sudske prakse među svim nacionalnim sudovima, kao i da se ona usaglasi sa standardima EU. Smatra se da će sve aktivnosti dovesti do utvrđivanja manjeg broja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima od strane Evropskog suda za ljudska prava nego što je to do sada bio slučaj.

Nikolas Bizel iz Delegacije EU u Srbiji je rekao da tehnička podrška koja je ovim projektom pružena Pravosudnoj akademiji predstavlja priliku da zemlja ispuni neka od merila utvređnih u okviru poglavlja 23. On je ukazao da su u okviru projekta, „identifikovani nedostaci pravosudne obuke, kako u pogledu početne obuke tako i u pogledu kasnijeg stručnog usavršavanja, i date su iscrpne preporuke za koje, ukoliko budu primenjene, smatramo da će dodatno poboljšati rad Pravosudne akademije i njeno upravljanje“.

Prema njegovim rečima „uprkos značajnim ulaganjima, između ostalog iz EU od 2014. je samo šest diplomaca Pravosudne akademije imenovano za sudiju ili tužioca, dok 67 diplomaca Pravosudne akademije i dalje čeka imenovanje. Ovo je pitanje koje u EU izaziva zabrinutost“.

Predsednica Ustavnog suda Vesna Ilić – Prelić izjavila je da više od 10.000 godišnjih ustavnih žalbi pokazuje da građani koriste mogućnost da zaštite svoja prava, ali to ukazuje i da postoji „načelno nepoverenje“ građana Srbije u sudstvo.

Ona je na kazala da je Ustavni sud nacionalna institucija koja treba da bude „mali Strazbur“, koji će omogućiti da se proces zaštite ostvarivanja ljudskih prava završi na nacionalnom, bez potrebe za intevrencijom međunarodnih institucija.

„Već devet godina kako sistem zaštite ljudskih prava unapređen ustanovljavanjem ustavnih žalbi, kao sredstva da se na nacionalnom nivou omogući i pruži zaštita ljudski prava i sloboda zajamčenih Ustavom“, rekla je Vesna Ilić – Prelić.

Predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević rekao je da Evropsko pravo treba učiniti bližim domaćim sudovima.

On je kazao da Vrhovni kasacioni sud kroz ujednčavanjem sudske prakse nastoji da doprinese smanjenju broja žalbi i prestavki građana pred beogradskim sudom.

Konferencija povodom prve godine sprovođenja projekta okupila je mnoge međunarodne stručnjake, kao i sudije Evropskog suda za ljudska prava i sudije Vrhovnog upravnog suda Republike Češke i više od 100 nacionalnih sudija Ustavnog suda, Vrhovnog kasacionog suda, apelacionih sudova, viših sudova, javnih tužilaca iz Republičkog, apelacionih i viših javnih tužilaštava. Razmena mišljenja tokom panel diskusija na ovoj konferenciji imala je cilj unapređenje zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou.