Belgija 1. januara 2024. godine preuzima predsedavanje Savetom Evropske unije od Španije, a od 1. jula 2024. na njeno mesto dolazi Mađarska. Belgija će svoje predsedavanje Evropskom unijom usmeriti na jačanje vladavine prava i demokratije, zelenu tranziciju, unapređenje socijalne agende, dalji rad na ekonomskoj konkurentnosti, kao i zaštiti ljudi i granica.

Predsedavanje Španije bilo je obeleženo pre svega jačanjem jedinstva Evrope, kao i izjavama spremnosti EU za proširenje do 2030. godine koje su donele novi set očekivanja. Ključna dostignuća španskog predsedavanja Savetu su pristup politici proširenja i postepena integracija kao što je Model faznog pristupanja.

Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su da otvore pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a sa Bosnom i Hercegovinom kada se ispune kriterijumi za članstvo. Gruzija dobija status kandidata za punopravno članstvo u EU. Uz ove konkretni korake otvaranja EU ka istoku, procesi koji se odnosi na Zapadni Balkan predstavljeni su i kroz inovativni pristup – Plan razvoja, kao dodatni mehanizam za prevazilaženje socio-ekonomskog jaza država u regionu i zemalja članica kroz pre svega ekonomsku integraciju – složio se i Raul Bartolome Molina, ambasador Kraljevine Španije u Srbiji.

„Plan razvoja za Zapadni Balkan nije supstitut, već katalizator procesa integracija – reforme su neophodne sa obe strane. Ovo je nova mogućnost za zemlje regiona, ona daje novi život procesu evropskih integracija Srbije kroz isticanje rada na reformskim procesima“ zaključio je Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji.

Keti Bugenhout, ambasadorka Kraljevine Belgije u Srbiji istakla je da Belgija čvrsto stoji uz Kijev pružajući političku, vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć i naglasila je da će proširenje biti prioritet belgijskog predsedavanja. Belgija svoju agendu baziraće na dva pravca: aktivnosti koje se odnose na desetine politika koje bi trebalo da budu u legislativnim procesima do izbora za Evropski parlament zakazanih za 19. juna, kao i dodatno postavljeni prioriteti između kojih se i visoko na agendi nalazi politika proširenja.

„Belgija želi funkcionalnu Evropsku uniju, koja ima ne samo jedinstvo već i kapacitete za delovanje. Pored prioriteta koji se odnose na socijalnu politiku i zaštitu, migracije, važno je da naglasimo kapacitete odbrane od različitih eksternih pretnji poput sajber napada. U prethodnom periodu shvatili smo važnost rezilijentnosti, pa je rad na jačanju kapaciteta za otpornost još jedna stavka u našoj agendi“ zaključila je Bugenhout dodajući da se sledeće godine obeležava 20 godina od takozvanog velikog proširenja, kao dodatni prostor za proaktivnu diskusiju o politici proširenja.

Srbija vidi Plan razvoja kao katalizator uvođenja u jedinstveno tržište, rekao je savetnik u Ministarstvu za evropske integracije Vladimir Ateljević.

„Najvažnije je da su reforme koje biramo one koje imaju najveći potencijal za promenu kvaliteta života svih nas, u mnogo većoj meri nego 6 milijardi evra odnosno finansije koje su deo Plana. Upravo rad na vladavini prava i pravnoj državi daje sigurnost ekonomskom okviru, utiče na kreditni rejting i privatne investicije i time na živote svih građana Srbije“, naveo je Ateljević.

Milena Mihajlović, programska direktorka Centra za evropske politike je istakla da je limitiran progres na polju evropskih integracija u mnogim oblastima i da je sada momentum za promene, koji je propušten 2019. godine, naročito uzimajući u obzir činjenicu da će tokom belgijskog predsedavanja države članice intenzivno raditi na institucionalnim i drugim pripremama Evropske unije za proširenje. Pored toga naglasila je proaktivnu ulogu civilnog društva u ovom procesu.

Događaj kojim se obeležava smena predsedavanja EU, koji se realizuje 15. put po redu, deo je tradicionalne prakse koju su Centar za evropske politike i EU info centar započeli pre šest godina, sa ciljem pokretanja kvalitetne debate o prioritetima EU iz ugla država koje predsedavaju Savetom EU (odlazeće i predstojeće predsedavajuće države) uz osvrt na aktuelne teme u procesu pristupanja Srbije EU.

Foto: Fonet