Dvanaest dugometražnih filmova različitih žanrova, kao i desetak kratkometražnih, kao presek recentne evropske filmske produkcije, predstavljeni su publici širom Srbije na do sada najmasovnijem Festivalu evropskog filma koji je uključio čak 22 grada. Od Bačke Palanke i Leskovca, preko Zaječara i Čačka, festival je stigao i do publike koja retko dobija priliku da u svojim sredinama upozna savremeni evropski film. 

Presek nekih od najznačajnijih festivalskih filmova Evrope uvrstio je i takva ostvarenja poput „Murine“ hrvatske rediteljke Antonete Alamat Kusijanović, koji je pobednik festivala u Paliću iz 2022. i osvajač Zlatne kamere na Kanskom festivalu 2021. ili animiranog filma „Moja ljubavna veza s brakom“ letonske rediteljke Signe Baumane nagrđivan na prestižnim festivalima animiranog filma u Ansiju i Zagrebu i selektovan na festivalima poput Tribeke i Reindensa. Savremeni evropski društveni trenutak prikazan u gorkim komedijama kakav je sjajni film „Luksemburg, Luksemburg“ ili emotivne ispovesti sa Bliskog Istoka prikazane u dokumentarnom filmu „Imadovo detinjstvo“, približile su domaćoj publici način promišljanja stvarnosti i odnosa prema njoj koju neguju rediteljke i reditelji Evrope. 

Evropski film, snažno podstaknut kroz sistemsku podršku Evropske unije kroz programe kao što su  „Kreativna Evropa“ i „Cineuropa“, svoj uspeh i sve veće prisustvo na svetskoj festivalskoj i bioskopskoj sceni, duguje i razvijenim mehanizmima koprodukcija i podrškama manjinskim produkcijama koje evropske zemlje pružaju filmskim producentima i stvaraocima, a koje pospešuju međunarodnu saradnju, zajednički produkcijski rad i dalju promociju. U proteklih nekoliko godina, EU je kroz konkurse „Kreativne Evrope“ podržala produkciju 12 srpskih filmova, među kojima su „Otac”, „Nečista krv”, „Banović Strahinja ” i „Leto kada sam naučila da letim”.

Upravo je razvoj produkcionih kapaciteta domaćih filmskih ekipa i prezentovanje mogućnosti za finansiranje filmova, jedna od važnih tema o kojoj su na marginama Festivala evropskog filma u Nišu i Novom Sadu razgovarali domaći stvaraoci. Razvoj domaćeg filma zavisi, ne samo od pristupa fondovima, forumima i međunarodnim koprodukcijama, on zahteva i određena znanja i veštine domaćih producenata i filmskih ekipa. Neki od najznačajnijih domaćih festivala, poput Beldocs-a zahvaljujući podršci Evropske unije sa uspehom realizuju serije radionica koje osnažuju domaće i regionalne producente. Upoznavanje domaćih stvaraoca sa ovakvim mogućnostima jedan je od postignutih ciljeva ovogodišnjeg izdanja Festivala evropskog filma.

Serija radionica održanih u Nišu i Novom Sadu, pokazala je da filmskim umetnicima i stvaraocima koji žive i rade izvan Beograda, nedostaje podrška u razvoju svojih veština i znanja. Kroz radioničarski rad, zajedno sa nekim od najznačajnijih domaćih filmskih autora radili smo na usavršavanju pisanja scenarija za kratkometražne igrane i dokumentarne filmove, boljem razumevanju prirode dokumentarnog filma, korišćenju arhiva i ličnim uključivanjem autora u film, kao i zajedničkom radu reditelja i snimatelja u procesu nastajanja kratkometražnog igranog filma. 

Ove radionice, održane kao prateći program Festivala, pokazale su nam važnost povezivanja i umrežavanja, razmene ideja i znanja, upravo onih vrednosti koje u podsticajima kulturi vrednuje i pospešuje sama Evropska unija. Broj učesnika, pokazane ideje i motivacija, kao i brojna publika koja je uživala u evropskim filmovima od avgusta do kraja decembra, pokazatelj su nam da ulaganje u razvoj publike i rad sa autorima obezbeđuju dobru budućnost za filmsku umetnost u Srbiji. 

Filmovi su deo projekta Cineuropa, koji je Evropska komisija je u novembru 2018. godine započela kako bi obezbedila podršku u kreiranju i unapređenju kvaliteta evropskih filmskih festivala. Projektom upravlja konzorcijum koji su formirali Institut Gete, Francuski institut i Cineuropa, portal za promociju evropske kinematografije.