Svi mi koji živimo u Srbiji, svesni smo da nije lako doći do posla. Posebno je teško doći do posla koji odgovara našim kompetencijama i onaj gde ćemo se osećati dobro. Koliko je ovo pak teško za migrante u Srbiji, zna M.K. koji od pre nekoliko godina živi u našoj zemlji.

M.K. je mladić iz Iraka koji je 2016. godine došao u Srbiju. Iako je tražio azil, dobio je samo boravak iz humanitarnih razloga 2018., a zatim je svoj boravak produžio na osnovu zaposlenja u Srbiji. Obzirom na pravni status koji je imao u našoj zemlji, M.K. nije imao pravo na ličnu radnu dozvolu. To je značilo da, da bi se zaposlio, morao je da dobije radnu dozvolu za zapošljavanje, kojom je je bio vezan za poslodavca na čiji je zahtev izdata radna dozvola i da je mogao da radi samo kod njega i samo poslove za koje je radna dozvola izdata. U suštini, nije imao mogućnost promene posla ukoliko nije zadovoljan ili ukoliko mu se kod drugog poslodavca nude bolji uslovi rada, bez ponovnog prolaska čitavog postupka odobrenja boravka i radne dozvole.

„Nisam bio zadovoljan poslom i uslovima rada, ni odnosom poslodavca prema meni. Bio sam svestan da bi otkaz mogao da znači da ne mogu više da ostanem u Srbiji“, kaže M.K.

Iako nije bio zadovoljan poslom, niti uslovima na njemu, na radnom mestu je upoznao ljubav svog života. M.C. je njegova koleginica sa kojom je radio na istom poslu. Izlazili su i zabavljali su se, a onda su rešili i da tu svoju ljubav ozvaniče brakom. Međutim, i tu su se susreli sa novim izazovima.

Kako bi prevazišli pravnu i papirološku konfuziju u pribavljanju neophodnih dokumenata za venčanje, M.K. se obratio za pomoć pravnom timu projekta „Smernice za migrante-Vodič kroz lavirint“. Pravni tim je zatražio informaciju o potrebnim dokumentima u dve matične službe. Međutim informacije o potrebnim dokumentima nisu bile iste. Pravni tim je kontaktirao i Konzulat Iraka u Beogradu u vezi pribavljanja ovih dokumenata. Kada su dokumenti pribavljeni i prevedeni, pravni tim je zajedno sa M.K. obezbedio njihovu  overu u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i pratio M.K. i M.C. pri zakazivanju venčanja u opštini Savski Venac.

Tokom period pribavljanja svih neophodnih papira i pružanja pravne pomoći, između M.K. i pravnog tima, razvio se odnos prijateljstva. Venčanju su, u septembru 2020. godine, po pozivu M.K. i M.C. prisustvovali i članovi pravnog tima. Pored pravne pomoći u pribavljanju neophodnih dokumenata za odobrenje boravka i samog podnošenja zahteva, za M.K. je iz budžeta projekta „Smernice za migrante-Vodič kroz lavirint“, su plaćene i neophodne administrativne takse. Boravak mu je najpre bio odobren na godinu dana. Međutim, kako odobrenje privremenog boravka po osnovu braka sa državljankom Srbije, omogućava da se podnese zahtev za izdavanje lične radne dozvole, i taj zahtev je podnet uz pomoć pravnog tima.

U januaru 2021. godine M.K. je dobio ličnu radnu dozvolu u trajanju od godinu dana. M.K. sada ima priliku da živi «kao sav normalan svet». Trenutno radi posao kojim je zadovoljan i koji omogućava pristojan život za njega i njegovu novu porodicu. M.K. je od neuspešnog tražioca azila u Republici Srbiji došao u situaciju da za oko dve godine od danas ispuni uslove za sticanje državljanstva Republike Srbije i potpuno se integriše.

Evropska unija (EU) najveći je donator Republike Srbije u oblasti upravljanja migracijama. Od 2015. godine, kada se Srbija suočila sa povećanim prilivom migranata, EU je Srbiji na raspolaganje stavila preko 130 miliona evra za pružanje humanitarne pomoći i zaštitu migranata, naročito dece, kao i za obezbeđivanje adekvatnih uslova u prihvatnim centrima i centrima za azil – u pogledu hrane, zdravstvene nege i obrazovanja. Pomoć EU je usmerena i na lokalne zajednice/opštine u kojima borave migranti, sa ciljem jačanja društvene kohezije, kao i na zaštitu državne granice i borbu protiv krijumčarenja migranata, te na izgradnju kapaciteta institucija koje se bave migracijama. Osim toga, EU je obezbedila više od 28 miliona evra za efikasnu kontrolu granica, čime je, zahvaljujući sigurnijim graničnim prelazima i borbi protiv ilegalnih aktivnosti, doprinela bezbednosti građana Srbije, dok je istovremeno uspostavila brže procedure za protok ljudi i robe preko granica (Integrisano upravljanje granicama ‒ IBM).