Starost stambenih objekata ima veliki uticaj na gubitak toplotne energije. Zgrade koje imaju slabu izolaciju teže je rashladiti u letnjim mesecima. Visoka potrošnja energije utiče negativno na kućne budžete i doprinosi potrošnji resursa koji često nisu obnovljivi. Finansiranje renoviranja značajnog broja objekata zahteva sveobuhvatni pristup i regionalnu organizovanost.

To su neke od tema o kojima se diskutovalo na Regionalnom stručnom simpozijumu “Energetska efikasnost zgrada u regionu Balkana+”, juče u Beogradu. Događaj je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku vlada Nemačke, Slovačke, kao i Vlade Japana u okviru UNDP Climate Promise inicijative.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva rekla je da je Ruska invazija na Ukrajinu izazvala najozbiljniju energetsku krizu u poslednjih nekoliko decenija, povećavajući potrebu ljudi za što hitnijom energetskom tranzicijom koja nam je svima potrebna.

„Za nas je važno da se ovom energetskom krizom pozabavimo zajedno sa našim partnerima na Zapadnom Balkanu, nudeći rešenja slična onima koja se primenjuju u EU. Tokom prošle godine EU je regionu dodelila milijardu evra podrške za energetiku, koja je podeljena na dva dela: 500 miliona evra za direktnu budžetsku podršku namenjenu ugroženim domaćinstvima i preduzećima, dok je druga polovina namenjena investicijama u obnovljive izvore energije, interkonekcije i energetiku efikasnost“, navela je Halačeva.

Ona je istakla da je ušteda energije najjeftiniji, najsigurniji i najčistiji način da smanjimo oslanjanje na uvoz fosilnih goriva. Ona je naglasila da će EU, zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama, nastaviti da podržava napore partnera sa Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu renoviranja i uštede energije u postojećim zgradama, kao i da postignu standarde gotovo nulte potrošnje energije i proizvodnje emisija u novim zgradama, navodeći kao konkretne primere planiranu rekonstrukciju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć́ i VMA, zahvaljujući sredstvima EU, kao i izgradnju novih energetski efikasnih objekata kao što je Dečja bolnica „Tiršova 2“.

U Evropskoj uniji je 23 % kuća izgrađeno pre 1945. godine, a 26 % je izgrađeno između 1945. i 1969, prema podacima iz 2014. godine. To znači da je 49 odsto kuća izgrađeno pre 1970. godine. Samo 23 % je izgrađeno nakon 1990.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije, Goran Vesić, istakao je da izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji predviđaju mnogo novina u ovoj oblasti u Srbiji, od kojih je najvažnija obaveza da sve nove zgrade moraju da imaju energetske pasoše.

Vesić je rekao da će zgrade koje se budu gradile posle usvajanja izmena i dopuna Zakona morati da imaju ovaj pasoš, jer stanovi neće moći ni da se kupuju ni da se prodaju ukoliko ga investitor, odnosno zgrada ne poseduje.

„Za stare stambene zgrade postoje tri roka da se pribave sertifikati o energetskoj efikasnosti. Prvi rok je tri godine za zgrade gde je vlasnik država. Država je sebi dala obavezu da za tri godine pribavi sertifikate o energetskom svojstvu svake zgrade. Za poslovne zgrade u vlasništvu pravnih lica kao što su kompanije, banke, osiguravajuća društva – rok je pet godina, a za stambene zgrade 10 godina. Sertifikate za stambene zgrade neće pribavljati stanari već lokalna samouprava koja će i plaćati njihovu izradu. Dakle, za stanare stambenih zgrada ovaj proces biće besplatan”, izjavio je ministar i dodao da ne postoji obaveza da prilikom izrade sertifikata bude unapređen razred energetske efikasnosti, već samo da se utvrdi postojeće stanje.

Ministar Vesić je rekao i da zgrade, privatne i državne, sa više od 10.000 kvadrata kao i javne zgrade moraju da budu građene u skladu sa sertifikatima zelene gradnje.

„Unapređenje energetske efikasnosti je korisno za zdravlje ljudi, životnu sredinu i za ekonomski razvoj. Manja potrošnja energije znači i smanjenje računa za struju i grejanje, kao i emisija gasova sa efektom staklene bašte i čestica koje zagađuju vazduh. Novac uložen u radove na rekonstrukciji zgrada ostaje u zemlji i pomaže u otvaranju novih, zelenih radnih mesta“, rekao je stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji,  Jakup Beriš.

Na šest panela, tokom dva dana Simpozijuma (30. i 31. maj) diskutovaće se o tome kakve su javne politike i modeli finansiranja potrebni da bi se stvorilo podsticajno okruženje za primenu mera energetske efikasnosti u zgradama širom regiona, kako bi se dostigao cilj skoro nulte potrošnje energije. Takođe će biti reči o značaju uvođenja pametnih digitalnih rešenja i informacionih sistema za upravljanje energijom, kao i o neophodnosti promene navika za smanjenje potrošnje energije za grejanje, hlađenje, vodu i kanalizaciju u stambenim i javnim zgradama.

U ovim diskusijama će učestvovati više od 40 predstavnika i predstavnica državnih institucija, međunarodnih finansijskih institucija i organizacija, privatnog sektora, kao i eksperti iz akademske zajednice i iz kancelarija UNDP-a, iz regiona Zapadnog Balkana i iz Moldavije.

 

Evropska unija je veći donator od svih ostalih međunarodnih donatora zajedno. Sa paketom podrške energetici od 165 miliona evra, EU je u energetski sektor Srbije uložila više od milijardu evra u protekle dve decenije. Samo u 2022. podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjena je na 100 miliona evra. Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU.

Podrška Evropske unije realizuje se u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Pročitajte još:

https://europa.rs/modernizacija-hitne-pomoci-u-beogradu-uz-podrsku-eu/

https://europa.rs/ebrd-i-eu-podrzavaju-energetsku-efikasnost-u-srbiji/

https://europa.rs/zajednicka-kupovina-gasa-sa-eu-mogucnost-za-srbiju/

Više o EU podršci sektoru energetike Srbije možete pronaći ovde.