Foto: FoNet

Na predstavljanju brošure “Godina obnove – pomoć Evropske unije poplavljenim područjima u Srbiji”, na Sajmu knjiga šef Kancelarije Vlade Srbije za obnovu poplavljenih područja Marko Blagojević i program menadžerka Delegacije EU u Srbiji Maja Vučković Krčmar izneli su rezultate pomoći koja je donirana nakon poplava u maju 2014. godine kao i planove za prevenciju posledica budućih eventualnih prirodnih nepogoda.

Marko Blagojević je izjavio da očekuje da tokom redovnog jesenjeg zasedanja u skupštinsku proceduru uđe zakon koji će postaviti temelje za novi, uređen, organizovan i sistematski pristup upravljanju rizicima od elementarnih nepogoda i da bude usvojen do kraja godine.

On je naglasio da je najveći donator Srbije za saniranje posledica poplava EU sa 162 miliona evra od ukupne sume donacija od 236 miliona evra. “Od ukupno 254 izgrađene kuće, 165 je urađeno novcem i sredstvima EU”, rekao je Blagojević.

“Unija nas je pratila u celom procesu u svakom trenutku obnove”, kazao je Blagojević i naglasio da je prvi paket pomoći EU od 30 miliona evra usledio samo nekoliko meseci posle poplava.

On je pomenuo da je pored izgradnje kuća značajna pomoć data za obnovu putne i saobraćajne infrastrukture, pomoć poljoprivrednim gazdinstvima, obnovu lokalne

infrastrukture. “Saradnja sa EU nastavlja se sada i u drugoj fazi – izgradnji sistema za upravljanje rizicima, a iz novog paketa pomoći opredeljeno je 40 miliona evra” rekao je Blagojević i dodao da je 2014. godina bila godina obnove, a da će ova i sve buduće biti godine prevencije.

Program menadžer Delegacije EU u Srbiji Maja Vučković Krčmar ukazala je da nema bolje reklame za Uniju od toga kada je hvali član vlade.

Ona je istakla da je EU, u trenutku kada je 60 odsto teritorije bilo pod vodom, odlučila da preusmeri novac koji je već bio odobren Srbiji i tako pomogne poplavljenim područjima.

Vučković Krčmar je navela primer da je u Srbiji pre poplava bio zabeležen virus zapadnog Nila i da je nekoliko ljudi umrlo, kao i da je posle poplava, kada je bilo 10 centimetara vode na 60 odsto teritorije bilo straha od mogućnosti većih legla komaraca i eventualne zaraze.

“Unija je obezbedila 60 tona sredstava za uništavanje komaraca za 63 opštine i nije zabeležen virus zapadnog Nila”, rekla je ona.

Vučković Krčmar je navela da je prvi novac od 30 miliona evra podeljen između pet organizacija, među kojima je najveći deo od 14,5 miliona evra pripao UNOPS, a ostatak je podeljen između Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) koja

je obezbedila pomoć za 25.000 domaćinstava i tri nevladine organizacije – ASB, Help i Danski savet za izbeglice.