Na početku projekta samo veliko sivo gradilište, Holističko-rehabilitacioni centar “OSLONAC” u Staroj Pazovi, malom mestu nedaleko od Beograda, danas prima sve kojima je potrebna pomoć u oblastima zdravstva, obrazovanja, razvoja veština i osnaživanja socijalne inkluzije.

Centar je osnovan, izgrađen i opremljen zajedničkim “snagama” lokalne vlasti i EU, kroz projekat “Razvoj inovativnih usluga socijalne zaštite namenjenih ranjivim grupama u Staroj Pazovi”. Projekat je najvećim delom (85%) finansirala EU, dok je ostatak sredstava obezbedila Opština Stara Pazova. Vrednost projekta je 232.812,88 evra, a realizovan je u okviru šireg projekta “Podrška Evropske unije socijalnoj inkluziji, vrednog 5,4 miliona evra.

“OSLONAC”, smešten u dvorištu Škole za osnovno i srednje obrazovanje “Anton Skala” , okrečen je svežim bojama, po izboru dece koja tu dolaze. Usluge Centra, kao i sam Centar, namenjeni su deci sa smetnjama u razvoju koja već koriste  dnevne usluge socijalne zaštite, učenicima Osnovne škole za decu sa smetnjama u razvoju “Anton Skala” kao i učenicima iz tipičnih škola sa teritorije opštine Stara Pazova sa kojima već rade defektolozi a kojima je tokom tretmana neophodna senzorna stimulacija.

Kroz projekat, lokalna zajednica dobila je inovativnu uslugu socijalne zaštite za mlade sa smetnjama u razvoju i decu sa razvojnim poteškoćama, takvu da poštuje prava korisnika i smanjuje potrebu za starateljskom brigom; istovremeno osigurava pristup njihovim pravima u smislu podrške životu u prirodnom okruženju. Stručna pomoć tokom projekta stiže iz novosadske Škole za osnovno i srednje obrazovanje “Milan Petrović”.

Uzrast korisnika Centra je od tri do 26 godina. Na početku projekta utvrđeno je da 98-oro dece i mladih sa različitim razvojnim poteškoćama (poremećaji pažnje i različite vrste senzornog oštećenja) na teritoriji opštine mogu biti potencijalni korisnici novih socijalnih usluga.

U Centru su obezbeđene senzorna terapija (“senzorna soba” i “bela soba”) i halo-terapija (“slana soba”).

Usluge Centra do sada je koristilo 30 dece i mladih, čija su iskustva vrlo pozitivna. Tako devojčica Slavica kaže da “jako voli da ide u senzornu sobu”:  “Tamo je kao u svemirskom brodu: mrak je, a sve svetluca i  ima mnogo svetlećih igračaka. Ponekad se pravim da sam u diskoteci, pa igram i skačem. Nekada ležim i gledam u plafon koji liči na nebo i na njemu svetle zvezdice. Onda mi nastavnica pročita neku lepu bajku ili pusti pesmu o zvezdi koja je sijala na nebu pa se zaljubila. To je jedini mrak u kojem se ne bojim”, priča ona.

Andrej zbog problema sa disanjem ide u “slanu sobu”: „Kada sam prvi put išao uplašio sam se, jer nikad nisam video sobu od soli. Rekli su mi da je to lepa soba i da je na podu so kao pesak na moru i da su zidovi od soli i da su lampe od soli i ja sam jedva čekao da vidim to čudo od sobe. I kad sam je video bila je baš takva, ma i lepša. U njoj sam čitao, slušao muziku, igrao se sa soli kao u pesku, gledao crtani, učio pesmice napamet, radio domaći…svašta se tamo može raditi, jer dok si u njoj stalno udišeš so i sve bolje dišeš”.

Slana soba predstavlja pomoćnu metodu lečenja koja redukuje upotrebu lekova. Deluje opuštajuće na nervni sistem osoba koje je koriste, a zbog prijatnog i kreativnog ambijenta omogućava deci da kroz igru i zabavu poboljšaju opšte zdravstveno stanje.

Terapeuti zaposleni u Centru podstiču decu i mlade da što više čine pokrete u prostorijama za terapiju kako bi pomogli stimulaciju čula. Sedmoro novih profesionalaca angažovano je za rad u Centru – četiri defektologa, psiholog, pedagog i pedijatar.  Održano je pet treninga/radionica za radnike “OSLONCA” u vezi sa radom u senzornim sobama i specifičnom vrstom senzornih terapija.

Nakon završetka projekta, opština Stara Pazova će nastaviti da finansira usluge“OSLONCA” za najugroženiju grupu dece i mladih sa smetnjama u razvoju sa svoje teritorije. Za ostale korisnike, kao i osobe koje žele da unaprede svoje psihofizičko zdravlje, biće pripremljeni paketi individualnih programa.

Tako je projekat, započet u decembru 2015, doneo dobrobiti ne samo mladima sa posebnim potrebama, već celoj lokalnoj zajednici.

On je deo šireg projekta “Podrška Evropske unije inkluzivnom društvu”  koji je implementiran od 2015. do novembra 2017. godine. Evropska unija donirala je više od 5,4 miliona evra za podršku merama u oblasti socijalne inkluzije i za razvoj obima i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici za ugrožene i grupe u teškom položaju, uključujući i Rome. Krajnji korisnici projekta su bili građani Srbije – korisnici sistema socijalne zaštite, pripadnici romske nacionalne manjine i druge ugrožene grupe. Ukupno 28 projekata izabrano je za sprovođenje: 18 projekata u oblasti socijalnih usluga u zajednici za ugrožene grupe i 10 projekata u oblasti aktivne inkluzije romskog stanovništva u zajednicu. Projekte su uspešno sprovele opštine, centri za socijalni rad, i nevladine organizacije u 76 gradova i opština: skoro 10.000 ljudi je imalo direktne koristi od projekta.

Romski jezik izborni predmet u školama

Tako se u oblasti aktivne inkluije romskog stanovnistva u zajednicu izdvaja projekat uvođenja romskog jezika kao izbornog predmeta u osnovne škole u Srbiji. Njegovi rezultati su izuzetni: u 75 škola danas se romski jezik uči kao izborni predmet; oko 3.000 đaka u 43 opštine širom Srbije izrazilo je spremnost da uči romski, 47 nastavnika i pedagoških asistenata završilo je obuku i u septembru 2016. dobilo sertifikate za poznavanje romskog jezika i kulture koji im omogućavaju da predaju u školama.

Nastavnica romskog, 27-godišnja Sandra Živković iz malog mesta Biskuplje kod Požarevca, jedna je od njih: „Želim da što bolje proučim romsku kulturu, tradiciju i pokažem da mi ne treba da budemo marginalizovani, već da treba da se izborimo za svoje mesto i u akademskom svetu. Boreći se za ravnopravnost, za prava onih koji su često zapostavljeni, trudim se da doprinesem kvalitetnijem životu u romskoj zajednici“, zaključuje mlada nastavnica i dodaje da će nastaviti da se zalaže da kroz edukaciju dece o romskom jeziku i kulturi pomaže svojoj zajednici jer „Romi zaslužuju, i uz kontinuirano obrazovanje, mogu i da imaju bolji život“.

U pripremi je udžbenik za učenje romskog jezika, kao i posebna publikacija o istoriji romskog jezika i uputstvima za nastavnike romskog jezika. Sve aktivnosti sprovode se s ciljem obrazovanja mladih Roma i bolje uključivanja romske zajednice u društvo