Bezbednost u saobraćaju zavisi od obučenosti i pažnje učesnika u saobraćaju, ali i od kvaliteta puteva, pruga i pametnih infrastrukturnih rešenja koja donose sigurniju i bolju povezanost.

Po informacijama MUP-a, tokom prošle godine u Srbiji je 535 osoba stradalo u udesima. Podaci Agencije za bezbednost saobraćaja govore da je 2021. godine u saobraćaju stradala 521 osoba, a 2020. ta brojka je 492, dok je ranijih godina beležen konstantan pad broja žrtava.

Istraživanje Evropske komisije govore da u Evropskoj uniji u proseku na milion stanovnika strada oko 44 osobe godišnje. Da bi se negativan trend u Srbiji preokrenuo potrebni su: bolja infrastruktura, pametna rešenja lokalne i regionalne povezanosti i stalna modernizacija uz jačanje baze znanja svih relevantnih institucija.

Moderna saobraćajna povezanost donosi veću bezbednost ali i ekonomski rast i viši životni standard građana. Srbija i EU rade na poboljšanju kvaliteta saobraćaja kroz velike infrastrukturne projekte, važne EU programe i lokalne i regionalne inicijative. Samo jedan od primera je novi integrisani železnički prelaz između Srbije i Crne Gore.

Železnički granični prelaz u Bijelom Polju će pod istim krovom smestiti organe Crne Gore i Srbije, čime će se ubrzati procedure bez zaustavljanja vozova na dve granice.

„Neadekvatne transportne mreže i nedostatak koordinacije ozbiljno ograničavaju povezanost naših građana, ali i proizvođača i potrošača na globalnim i regionalnim tržištima. Rešavanje ovih pitanja zahteva ulaganja u infrastrukturu, ali i bolju saradnju među susedima. Stanica u Bijelom Polju postaće odličan primer saradnje Crne Gore i Srbije. Drago mi je što smo današnjim događajem pokazali značaj ulaganja EU u regionu“, rekao je direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek, tokom posete stanici.

Istog dana održan je i Samit o povezanosti, koji su organizovali Stalni sekretarijat Transportne zajednice i Sekretarijat Sporazuma o slobodnoj trgovini na Balkanu (CEFTA). Samit je okupio ministre saobraćaja, direktore carina, međunarodne finansijske institucije i druge visoke predstavnike, stručnjake iz regiona Zapadnog Balkana da razgovaraju i dogovore se o daljim koracima u pitanjima koja se odnose na održivu i efikasnu trgovinu, transport i logistiku.

Naglašavajući značaj inicijative Zelenih koridora, direktor Sekretarijata CEFTA Emir Đikić je rekao: „Nismo mogli da izaberemo bolju temu za ovogodišnji samit o povezivanju od one koja se odnosi na jačanje veza između CEFTA-e i EU u transportu i trgovini. Zeleni koridori su mnogo više od pojednostavljenog transporta roba, to je kontinuirani mehanizam podrške našem poslovanju, kroz uvođenje digitalizovanih usluga i sistematsku razmenu elektronskih podataka (SEED+), koji nas približavaju trgovini bez papira. To je i koncept pojačane saradnje sa EU. Evropska komisija je posvećena punoj implementaciji Zelenih koridora i bliskoj koordinaciji u drugim carinskim i graničnim pitanjima, što još jednom potvrđuje da su članice CEFTA pouzdani partneri.“

Sporazum na visokom nivou o Indikativnim TEN-T mapama na Zapadnom Balkanu potpisale su EU i ugovorne strane Ugovora o Transportnoj zajednici. Uspostavljanje novog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran ima za cilj jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije regiona i stvaranje prekograničnih saobraćajnih sistema koji teku bez problema, bez fizičkih jazova, uskih grla ili nedostajućih karika. Zajednička CEFTA-TCT deklaracija „Unapređenje Zelenih koridora“, koja definiše dodatno olakšavanje transporta i trgovine u cilju smanjenja vremena čekanja i poboljšanja efikasnosti logističkih i lanaca vrednosti EU, takođe je usvojena. Time će se sve relevantne vlasti dodatno podstaći da rade na potpunom proširenju Zelenih koridora i uspostavljanju jednošalterskog sistema i sinhronizovane granične kontrole.

Projekti u sektoru saobraćaja koje finansira EU u Srbiji imaju za cilj unapređenje transportne povezanosti, a time i bolju ekonomsku integraciju unutar regiona i integraciju regiona sa EU.

Železnica je jedan od najbezbednijih vidova saobraćaja. Krajem februara 2023, EU i Srbija zajednički su najavili 2,2 milijarde evra vredan finansijski paket za modernizaciju železničkog Koridora 10. Paket se odnosi na unapređenje deonice Beograd – Niš na Koridoru 10, koje će omogućiti povezanost brzom prugom do 200 km/č između dva grada, uz brži protok robe i usluga, a takođe će doprineti brzoj integraciji u železničke mreže EU.

Pogledajte video „Između Beograda i Niša za 100 minuta“

 

Pročitajte još:

Nova EU donacija 174.6 miliona evra za srpsku železnicu

Od Beograda do Niša za 100 minuta brzinom do 200 kilometara na sat

Razvoj železnice traži povećanu svest učesnika u saobraćaju