Foto: FoNet

U oblikovanju stavova gradjana o EU presudnu ulogu imaju percepcija i emocije a manje činjenice i racionalno razmišljanje ali građani istovremeno shvataju i da je EU nezaobilazan partner, ocenjeno je na okruglom stolu “Kako građani vide EU” koji je održan na Sajmu knjiga, na štandu EU.

Pomoćnica direktora Kancelarije za evropske integracije Ivana Đurić rekla je da podrška gradjana integracijama u EU raste kada osete da pripadaju Uniji i navela da je najveća podrška bila kada je Srbiji odobrena vizna liberalizacija 2009. i kada je bila domaćin Evrovizije 2008. „Građani odlučuju na osnovu emocija, ne baš toliko na osnovu činjenica“, ocenila je Đurić.

Savetnica za komunikacije u Delegaciji EU u Srbiji Nadežda Dramićanin ocenila je da bi sagledavanje EU trebalo izmestiti iz kolektivnog i emotivnog i staviti u individualni kontekst, poput konkretnog doprinosa EU boljitku gradjana.

“Najvažniji razlog građana Srbije za podršku ulasku u EU poboljšanje ekonomskog standarda”, smatra Dramićanin. Ona je navela da je Unija prvi i najbolji partner Srbije i, sa tri milijarde evra za proteklih 15 godina, najveći donator.

Povodom tvrdnji da bi članstvo u EU moglo negativno uticati na očuvanje nacionalnog identiteta, ona je rekla da reputacija Srbije može članstvom u Uniji biti samo ojačana.

“Možemo da ostvarimo naš identitet tako što ćemo biti uključeni u sve mehanizme EU, da se čuje za nas. Ako sedimo u tim institucijama, sarađujemo na evropskom nivou na dnevnoj bazi, naš identitet i reputacija mogu samo da budu jači”, izjavila je Dramićanin.
Urednik političke rubrike u listu Blic Nikola Tomić je rekao da je najveća odgovornost i greška većine TV i štampanih medija što odnos prema temama EU zasnivaju na državnoj politici. On je ukazao da kratkotrajne krize u odnosima sa EU, poput one izazvane informacijama o nemačkom amandmanu na platformu o poglavlju 35, ostavljaju dubinske posledice na percepciju.

Tomić, međutim smatra, da se precenjuje uloga medija u Srbiji u oblikovanju stava o EU i da političari ne treba u tome da se kriju iza medija, navodeći da su srpski zvaničnici generisali krizu u vezi sa nemačkim amandmanom.

Ivana Đurić je naglasila da je uloga medija da prenesu gradjanima teme a ne da ih indukuju, kao i da je posao zaposlenih u vladi koji se bave pitanjima EU i komunikacijom da promene taj fokus u vezi sa EU.

Ona je navela da prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja o EU koje je Kancelarija za evropske integracije sprovela u junu, 49 odsto građana podržava članstvo u EU, 28 odsto je protiv toga, ostali nemaju odgovor ili su neopredeljeni.

Protivljenje članstvu uglavnom se zasniva na strahovima gradjana da će izgubiti socijalne beneficije i nacionalni identitet ulaskom u EU, rekla je Ivana Djurić i dodala da su mladi uglavnom ambivalentni prema integracijama u Uniju.

Djorđe Jovičević iz Krovne orgaznizacije mladih Srbije, koja okuplja 78 organizacija, ocenio je da je mlade uopšte teško pokrenuti da se bore i za stvari koje su njima bitne, poput toga kako da odu na studije u EU, kao i da nisu zainteresovani za političke teme. On veruje da bi im mogućnost studiranja u EU omogućila mladima da je bolje upoznaju.

Koordinator Foruma za diplomatiju i međunarodne odnose Pravnog fakulteta u Beogradu Marko Antić je rekao da bi bilo zanimljivo videti koliko je ljudi iskoristilo mogućnost putovanja bez viza u članice EU.

“Ako je nizak procenat ljudi koji koriste pogodnosi približavanja EU, takav je i odnos prema Uniji”, smatra Antić.

Marina Rakic iz EU info centra je ukazala da je “mladima je normalno to što nema viza. Dobro je da percipiraju pozitivne stvari kao da se one podrazumevaju”. EU info centar se trudi da pruži informacije o EU i o programima koje nudi. “ 1.500 studenata iz Srbije je učestvovalo u programima Erazmus plus, građani pitaju kako mogu dobiti stipendiju u insotranstvu, kako Srbija napreduje u integracijama a sve je više pitanja koja se odnose na poljoprivredu” rekla je Marina Rakić.