Kakve aktivnosti sprovodi projekat Državna matura i koji su izazovi sa kojima se suočava tema su autorskog teksta koji je u online izdanju lista Danas objavio vođa projekta Vaclav Klenha. Tekst možete pronaći ovde.

„Većina zemalja radi na reformi obrazovnog sistema. Pokušavaju da uhvate korak sa razvojem tehnologije, inovacijama i društvenim promenama koje one nose. Niko nigde nije imun na procese automatizacije, digitalizacije i opšteg umrežavanja, pa ni Srbija.

Srbija kroz brojne projekte uporno modernizuje svoj obrazovni sistem. Projekat državne mature tome doprinosi na više načina, što vidljivih i merljivih, što zasad neuhvatljivih, i odraziće se na celokupno društvo, izvan samog resora prosvete.

Ideja da Srbija standardizuje ispite na kraju srednjeg obrazovanja je predviđena Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine. Pre nekoliko godina u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja uobličen je detaljan projektni zadatak, a zatim su iz IPA fondova Evropske unije obezbeđena i donatorska sredstva. Januara ove godine oformljen je tim međunarodnih i domaćih stručnjaka, koji će tri godine pružati tehničku pomoć Ministarstvu da maturske ispite osmisli, isproba, a 2021. godine i sprovede.

Srbija nastoji da za nepune dve godine izvede ono što su susedne zemlje-članice EU uvodile dugo: Slovenija dve decenije, a Hrvatska deset godina. U tako kratkom vremenu, nema uslova za traženje svog puta i za luksuz učenja na greškama. Mora se sve predvideti i dobro isplanirati. Maturski ispiti biće za ovdašnji obrazovni sistem važan test – pravi ispit zrelosti.

Među principima koncepta državne mature prvi je partnerstvo. To predviđa saradnju zainteresovanih strana: učenika i roditelja, nastavnika i direktora u školama, prosvetnih zavoda, nacionalnih saveta u oblasti obrazovanja, resornog ministarstva i visokoškolskih ustanova. Važno je da svi sagledaju šta im državna matura donosi, a potom i da sarađuju u zajedničkom interesu.

Kroz pilotiranja koja počinju u novembru ove godine, učenici će dobiti zbirke zadataka i priliku da isprobaju ispitno iskustvo. Državna matura će im doneti objektivnije vrednovanje stečenog znanja i pravedniji sistem pristupa visokoškolskim ustanovama koje ih interesuju.

Nastavnici i direktori škola će takođe kroz pilotiranje saznati šta ih čeka na maturi, a vremenom će na osnovu rezultata moći da poboljšavaju nastavu. Univerzitetski nastavnici već sada u radnim grupama za izradu zadataka mogu da utiču na merila i na testove. Dobiće uskoro i ciljane obuke i kasnije priručnik za sprovođenje promena na fakultetima.

Ustanove – resorno ministarstvo, prosvetni zavodi, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, školske uprave – dobijaju detaljnu analizu potreba i obuke koje ćemo razviti na osnovu tih merenja. Tako će moći trajno da osposobe svoje zaposlene za sprovođenje državne mature.

Sve gorepomenuto naš akcioni plan predviđa. No svakodnevno srećemo i različite, mahom dugoročne, izazove, koji nas primoravaju da budemo prilagodljivi.

Recimo, povećana osetljivost društva na zaštitu podataka o ličnosti i oko pitanja prava na privatnost, krupne promene u regulativi i u praksi i nove tehničke mogućnosti otvaraju brojne dileme. Nema garancija da neko negde neće pogrešiti na tom planu i nenamerno ugroziti i integritet mature. Zato i čitav obrazovni sistem, kao i mi, mora da se senzibilizuje i da ovlada tim novim standardima.

Nedovoljna umreženost obrazovnih ustanova je krupan izazov. Naš projektni zadatak obuhvata analizu stanja i specifikaciju za buduće IT rešenje, na kom će počivati sva složena logistika državne mature.

Ali funkcionalno IT rešenje je nužno već za potrebe prvog pilotiranja, kroz dva meseca. To je odličan primer dinamičnih promena kojima moderan obrazovni sistem mora da se prilagođava – samo što za nas nije u domenu teorije, već nas koči u praksi.

Moramo i da poštujemo prava nacionalnih manjina da o državnoj maturi budu obaveštavane na svim jezicima na kojima prate nastavu, iako u timu nemamo stručnjake za tih osam jezika, niti sredstava za prevodioce. Tražimo održiv kompromis koji ne zahteva da naš tim od dvadeset ljudi naraste na stotinu, niti da se projekat unedogled oduži kroz višestruko prevođenje. Tako se na primeru mature vide i složenost srpskog društva i potreba da svi budemo realni, fleksibilni i svesni ograničenih resursa.

Treba istaći blisku i aktivnu saradnju koju imamo sa institucijama, stalne kontakte sa kolegama iz Ministarstva prosvete, zavoda i radnih grupa za izradu ispitnih materijala. Više puta su do sada i svi oni isticali neuobičajenu sinergiju koja vlada u domenu državne mature i koja savladava sve prepreke.

Još uvek rešavamo preostala otvorena pitanja i dileme – od prohodnosti na fakultete za učenike srednjih stručnih škola, do pitanja kako da i učenike masovnije uključimo u procese. Većinu dilema ćemo u saradnji sa resornim ustanovama razrešiti mnogo pre kraja projekta i ugraditi te odluke u procedure, priručnike i obuke.

Projekat državne mature pruža tehničku podršku Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da pripremi, isproba i sprovede državnu maturu na kraju srednjeg obrazovanja. Projekat državne mature podržan je sredstvima Evropske unije koja je najveći partner Republike Srbije u modernizaciji sistema obrazovanja. EU pruža podršku Republici Srbiji da uskladi svoj sistem obrazovanja sa standardima, politikama i praksama zemalja EU. Od 2003. godine EU je donirala preko 100 miliona evra za reformu sektora obrazovanja.“

Kompletan tekst pronađite na sajtu lista Danas.