„Došao sam u selo Kostolac i tu zatekao 4000 kola, dakle četiri hiljade kola natovarenih rimskom opekom i spremnih za prodaju na požarevačkoj pijaci po ceni od 10 do 15 para po komadu“, zapisao je sredinom 19. veka Feliks Kanic, arheolog-amater, na proputovanju dunavskim rejonom. Gotovo dva veka kasnije, predmeti koji svedoče prevashodno o rimskom prisustvu u ovom kraju, pažljivo se čuvaju u arheološkom parku Viminacijum kraj Kostolca.

Smešten na ušću Mlave u Dunava, Viminacijum je pre dve hiljade godina bio vojno utvrđenje, a danas bogato arheološko nalazište. Istorija ovog mesta bila je burna – rimski imperatori su se smenjivali i gotovo da nema onog koji kroz Viminacijum nije prošao. U šestom veku su ga zauzeli Avari, a o srednjovekovnom periodu se malo zna, ali određene struje veruju da je tada bio bugarsko utvrđenje pod imenom Braničevo. Dakle, u pitanju je jedno od brojnih istorijskih i turističkih bogatstava na teritoriji naše zemlje, koje valja negovati.

Arheološki park Viminacijum danas je otvoren za turiste, i nudi im mogućnost da osete duh starih vremena, razgledajući rimske terme, amfiteatar, mauzolej i drugo. Ovim lokalitetom  rukovodi Arheološki institut, čiji rad, kroz nekoliko projekata podržava Evropska unija. Jedna od važnih donacija bila su i dva daljinska senzora, vredni skoro 33 hiljade evra – od izuzetnog značaja u arheološkim istraživanjima.

Tako je u ime Delegacije Evropske unije u Srbiji, u poseti Viminacijumu, bio Martin Klauke, šef Operacija. On je pohvalio rad arheološkog parka, ali i dobru saradnju sa Arheološkim institutom, jednim od 18 koje podržava EU, te podsetio na blisku saradnju Instituta i Evropske unije.

„EU je ponosna što pruža podršku tekućim reformama instituta za istraživanje i razvoj u javnom sektoru. Ovo je podrška izvrsnosti i relevantnosti u naučnim istraživanjima u Srbiji i ključni je element za budući razvoj zemlje. U okviru ovog projekta, instituti za istraživanje i razvoj dobijaju individualizovanu tehničku pomoć kroz konsultacije, učešće u zajedničkim projektima, zajedničke obuke, tematske mrežne događaje i studijske ture vezane za  konkretne teme. Izabranih 18 instituta iz različitih oblasti nauke takođe dobija značajnu podršku u prenosu znanja i tehnologije lokalnim i globalnim ekonomijama i u rešavanju društvenih izazova. Srećni smo što vidimo poboljšanja i rezultate koje je postigao Arheološki institut, koji smo danas posetili i impresionirani smo arheološkim lokalitetom Viminacijum“, tom prilikom rekao je Klauke.

Arheološki institut osnovan je pre gotovo 80 godina, i okuplja istraživače iz zemlje iz sveta, koji se trude da podignu svest zajednice o značaju i zaštiti kulturnog nasleđa.  Naučna izvrsnost – jedna je od parola stručnjaka uposlenih u ovoj instituciji. Tako su do sada učestvovali u osam projekata Evropske unije, dok je uz to – zbog svog obima – najvažniji projekat SAIGE.

SAIGE

Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva u Republici Srbiji (Serbia Accelerating Innovation and Growth Entrepreneurship Project – SAIGE) podržava dalju reformu naučno-istraživačkog sektora, jačanja veza između privrednog i akademskog sektora i razvoj inovativnih privrednih društava.

Sredstva za realizaciju projekta SAIGE obezbeđena su na osnovu zajedničkog ulaganja Republike Srbije, odnosno Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija kroz zajam i tehničku podršku Svetske banke u iznosu od 43 miliona evra i bespovratne finansijske podrške Evropske unije u iznosu od 41,5 miliona evra.

Cilj Projekta je kao prvo, da poboljša relevantnost i izvrsnost naučnih istraživanja, kao i da podigne kapacitet naučnoistraživačkih organizacija, a kao drugo, da unapredi inovativno preduzetništvo i pristup izvorima finansiranja za rast kompanija, tako da doprinose rastu i konkurentnosti srpske ekonomije.