U Kulturnom centru Grad, u okviru projekta „Ovde smo zajedno – Evropska podrška za inkluziju Roma“, održana je panel diskusija “Besplatna pravna pomoć Romima – šta je postignuto i šta još predstoji”.

Evropska podrška za inkluziju Roma je projekat EU vredan 4,8 miliona koji  sprovodi Misija OEBS u Srbiji, koji podržava institucije u Srbiji u poboljšanju položaja Roma u oblastima ljudskih i građanskih prava, tržišta rada, obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, stanovanja i osnivanja radnih mesta.

“Integracija Roma i unapredjenje njihovog položaja važan je uslov u pregovorima Srbije se EU”, rekao je predstavnik delegacije EU u Srbiji Nikolas Bizel.

Bizel je objasnio da je „položaj Roma sastavni je deo poglavlja 23 koje se direktno bavi ljudskim pravima, kao i poglavlja 19 koje se bavi zapošljavanjem i socijalnom politikom“.

On je istakao da svaka zemlja članica, kao i ona koja ima status kandidata, treba da se bori za bolji položaj Roma – najbrojnije, a ujedno najsiromašnije i najmarginalizovanije manjinske zajednice u Evropi.

Zamenik šefa OEBS-a u Srbiji Majkl Ujehara naveo je da potrebna borba protiv predrasuda i da u tom kontekstu treba raditi ne samo sa romskom populacijom, već na svim nivoima društva. „Potrebna su zalaganja Vlade i rad na visokom državnom nivou“, ocenio je Ujehara.

Nevladina organizacija Praksis koja se bavi pružanjem pravne pomoći Romima, pre svega kada je reč o nedostaku ličnih dokumenata, omogućila je od 2008. godine do danas da oko 120.000 njih dobije dokumenta, a za 17.600 osoba obezbedjena su sredstva za plaćanje svih procedura za izdavanje ličnih dokumenata, rečeno je na skupu.

Izvršna direktorka Praksisa Ivana Kostić je kao probleme istakla neujednačenost procedura u državnim organima i dugotrajne postupke kako bi se došlo do ličnih dokumenata za one koji po rodjenju nisu upisani u matične knjige.

„U državnim institucijama je praksa malo poboljšana, ali ima još dosta problema“, kazala je Ivana Kostić.

Na skupu su bili i Valjbona Šaćiri, Romkinja kojoj je trebalo tri godine i šest različitih postupaka da bi došla do lične karte, kao i Roman Rahmani koji je podneo zahtev, ali zbog problema sa potvrdom o prebivalištu još nema ličnu kartu.

„Dok nisam imala ličnu kartu, kao da me nije bilo, nisam postojala na svetu“, kazala je Valjbona Šaćiri. Ona je ispričala da je zbog nedostatka ličnih dokumenata imala problem prilikom prijema u porodilište, kao i kada je sa bebom trebalo da izadje iz njega.

Šaćiri je ispričala da joj je život lakši od kada ima ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu. Prijavljena su i njena deca, koja sada mogu da bez problema idu kod lekara ili u školu.

Rahmani je kazao da će kada dobije ličnu kartu konačno moći da se venča.

Predsednik Lige Roma Osman Balić ocenio je da je država zakazala kada je u pitanju odnos prema Romima.  „Nije strašno kada se problemi i diskriminacija dešavaju na pijaci ili na ulici, strašno je kada se to dešava u institucijama“, kazao je Balić.