Uoči neformalnog sastanka lidera koji se održava 23. februara, Evropska komisija danas predstavlja različite opcije i njihove finansijske posledice za nov i moderan dugoročni budžet EU koji će doprineti efikasnoj realizaciji prioriteta nakon 2020.

Prilikom razgovora o nivou ambicije delovanja EU u oblastima poput zaštite spoljnih granica, podrške istinskoj evropskoj odbrambenoj uniji, podsticanja digitalne transformacije Evrope ili povećanja efikasnosti kohezione i poljoprivredne politike EU, važno je da lideri utvrde kako bi se njihovi postupci odrazili na finansiranje na nivou EU.

To je upravo ono što Komisija želi da postigne današnjim doprinosom – da opiše finansijski uticaj različitih mogućih političkih izbora. Cilj doprinosa je da usmere pažnju, stimulišu raspravu i da posluže kao solidna činjenična osnova za donošenje važnih odluka.

Predsednik Evropske komisije ŽanKlod Junker je izjavio: „Budžeti nisu knjigovodstvo. Za budžet su važni prioriteti i ciljevi. Oni našu budućnost pretvaraju u brojke. Zato hajde da se prvo dogovorimo kakvu Evropu želimo, a zatim da države članice svoje ambicije podupru odgovarajućim finansijskim sredstvima. Iako svi moramo da shvatimo da se rasprava koja sledi ne može odvijati po uobičajenom scenariju, ja čvrsto verujem da možemo da rešimo nerešivo i dogovorimo budžet zahvaljujući kom će svi biti neto dobitnici.”

Osim toga, Evropska komisija predstavlja opcije za modernizaciju budžeta EU, recimo mogućim jačanjem veze između finansiranja budžeta i poštovanja osnovnih vrednosti EU. Komisija dalje predstavlja mogućnosti za jačanje veze – koja se često naziva uslovom – između ciljeva budžeta EU i načina na koji se on finansira. Konačno, brz politički dogovor o novom, modernijem budžetu će biti presudan kako bi se pokazalo da je Unija spremna da realizuje političku agendu iz Bratislave i Rima.

Komesar za budžet i ljudske resurse Ginter H. Etinger je izjavio: „Ne smemo da ponovimo nesrećno iskustvo iz 2013. kada je budžet usvojen sa velikim zakašnjenjem. Kada bi se takvo zakašnjenje ponovilo, više od 100.000 projekata koji se finansiraju sredstvima EU – u ključnim oblastima kao što su podrška privredi, energetska efikasnost, zdravstvena nega, obrazovanje i socijalna inkluzija – ne bi počelo na vreme, a na stotine hiljada mladih ne bi moglo da koristi program Erazmus+ 2021.”

Evropska komisija će zvanični predlog za naredni dugoročni budžet EU za period nakon 2020. podneti početkom maja 2018. U međuvremenu, Komisija nastavlja da sluša mišljenja svih zainteresovanih strana o prioritetima EU, između ostalog putem javnih rasprava koje su pokrenute u januaru 2018. Više informacija pronađite u saopštenju za medije, kao i u nizu detaljnih informativnih listova.