Kako možemo vizualizovati različite perspektive o zajedničkom evropskom nasleđu? Koje narative treba ispričati, a koje izmeniti? Kakva je budućnost i uloga stripa u svemu tome? Ovo su neka od pitanja kojima se bavi projekat Remix Comix – stripovi za nasleđe – platforma u nastajanju, umetničko središte u kojem se umetnici mogu sastajati i razmenjivati ideje i slike.

Remix Comix je projekat koji stvara nove i raznovrsne transnacionalne savremene strip scene za umetnike, pisce, naučnike, aktiviste i pesnike iz Češke, Holandije, Srbije i Slovenije. Projektni tim veruje da strip može i treba da doprinese inkluzivnom evropskom nasleđu u različitim domenima kao što su umetnost, obrazovanje, javni život i naravno u muzej.

“Ovde je naglasak na izlasku u javni prostor ‘publici na noge’ koja inače ne bi ušla u neki galerijski prostor, niti kupila strip kao takav. Ovde je strip sredstvo komunikacije, medij koji se oslanja na vizuelnu prezentaciju, pa samim tim lakše komunicira sa širokom publikom. Možda to nije neka revolucionarna ideja, ali je iskorak koji jeste novina u našoj sredini, gde se nasleđe poistovećuje sa folklorom i tom vrstom promišljana”, objašnjava Filip Markovinović, Umetnički kolektiv MMC LED ART – Šok zadruga, vodeći partner na projektu.

Nasleđe je ovde shvaćeno u širem smislu, kao uočavanje specifičnih kulturnih odlika mikrosredina – gradskih kvartova, specifičnih istorijskih momenata, značajnih ličnosti, urbanih legendi i heroja iz kraja, a publici se predstavlja kroz formu stripa. Kako kaže Markovinović, tim nastoji da otkrije, a potom i prezentuje specifične kulturne i socijalne obrasce određenih, uglavnom marginalizovanih, grupa koje su nevidljive većini. U fokusu je bio Veliki rit, romsko naselje u Novom Sadu, a radovi u okviru rezidencijalnog programa nastali su inspirisani susretima sa ljudima iz ovog naselja.

S druge strane, poseban akcenat dat je vizuelnom novinarstvu (graphic journalism) koje je takođe, u nekim evropskim zemljama, već uveliko zastupljeno kao legitimna forma promišljanja određenih društvenih i političkih tema, kaže Markovinović.

“Strip ima tu mogućnost, pošto je istovremeno narativni i vizuelni medij, da deluje dvostruko – kroz tekst i vizuelnu prezentaciju koja čini taj tekst atraktivnijim i daje mu dodatni kvalitet. Kod nas je vizuelno novinarstvo tek u povoju, mada ima autora kao što je Aleksandar Zograf, koji već ima pristojan staž sa svojim radovima u listu Vreme”, ističe Markovinović.

Rad na projektu rezultiraće dvema interdisciplinarnim konferencijama, programima rezidencijalnih umetnika u pet gradova Novom Sadu, Amsterdamu, Ljubljani, Pančevu i Pragu i serijom stripova koji bacaju novo svetlo na evropsko kulturno nasleđe.

Remix Comix, najveći međunarodni projekat iz strip umetnosti kod nas, podržan je od strane Evropske komisije kroz program Kreativna Evropa, a realizuje se u saradnji šest udruženja – MMC Led art Novi Sad, Lustr Fest Prag, Komunikart Pančevo, Forum Ljubljana, Zid teather Amsterdam i Fondacija Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2022 Novi Sad.