Aktivno učešće žena na tržištu rada donosi korist celom društvu – poruka je konferencije povodom završetka projekta „Obrazovanje, zapošljavanje, eliminisanje rodnih stereotipa, podizanje svesti i partnerstvo“.

Tokom godinu dana trajanja ovog projekta, organizovane su obuke, koje su omogućile da više od 200 teško zapošljivih žena stekne veštine i nametne se na tržištu rada. One su se obučile za rad na gradilištu, u stolarskoj radionici, da voze bagere, skipere…

Poseban zadatak ovog projekta je podizanje kapaciteta žena za (samo)zapošljavanje sticanjem znanja i veština u netipično ženskim, deficitarnim i dobro plaćenim zanimanjima u građevinarstvu i informaciono-komunikacionim tehnologijama. Zahvaljujući obukama i praksama u građevinskim firmama, ove žene su dobile veću šansu za zapošljavanje.

Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, obratila se na završnoj konferenciji, održanoj u Palati Srbija. Ona je istakla da sva istraživanja i ekonomske studije pokazuju da su kompanije koje prihvataju različitost uspešnije. To važi za biznis, politiku i društvo u celini. „Pogledajte naša društva. Raznolikost je činjenica. Ali da li se različitost ogleda u institucijama i preduzećima, to je aktivan izbor“, rekla je ona.

 „Promovisanje rodne ravnopravnosti i učešća žena u svim sferama ekonomskog, političkog i društvenog života je na dobrobit društva u celini“, istakla je Halačeva.

„Ovo nije samo pitanje jednakih prava. To nije samo pitanje postizanja pravičnosti za žene. Potrebno je raditi na tome da se izbegne jasno rasipanje ljudskog kapitala koji više ne možemo da priuštimo. Jer kada žene nisu u potpunosti osnažene, naš kolektivni potencijal u svetu nije u potpunosti iskorišćen. Svi smo različiti, svi smo jednaki; a svi mi imamo poseban doprinos u našim društvima“, zaključila je ona i podsetila da je 2023. upravo Evropska godina veština.

Rodni stereotipi, pristrasnost i diskriminacija su barijere sa kojima se mnoge žene suočavaju kada ostvare karijeru u sektorima u kojima dominiraju muškarci. Ovo se posebno odnosi na žene iz manjinskih grupa, jer se žene iz marginalizovane grupe susreću sa dva elementa predrasuda sa kojima je izuzetno teško suočiti se ako se kombinuju zajedno, kao što je istakla Halačeva.

Poverenica za ravnopravnost polova Brankica Janković rekla je da se u Srbiji primećuje pozitivan trend – sve više žena završava inženjerske fakultete – svaka četvrta, što je bolje od statistike u EU, gde svaka peta žena postaje inženjer.

„Nema ništa neprirodno ako vidite ženu u policiji, vojsci, kao vatrogasca, u bageru, vozeći kamion. Kao što nema ničeg neprirodnog u tome da vidite muškarca vaspitača. Nije ništa čudno videti ženu u uniformi, samo je čudno što nisu na najvišim pozicijama odlučivanja. Pol ne bi trebalo da igra nikakvu ulogu u izboru profesije – veštine i znanja treba da budu glavni na tržištu rada“, rekla je Janković.
U dekonstrukciji rodnih stereotipa je obrazovanje, zaključila je poverenica.

 „Obrazovanje, zapošljavanje, eliminisanje rodnih stereotipa, podizanje svesti i partnerstvo“ jeste projekat koji ima za cilj umanjenje rodnih stereotipa u društvenom i ekonomskom životu i veće učešće ranjivih grupa žena na tržištu rada. Aktivnosti je sprovodilo Udruženje poslovnih žena Srbije (UPŽ), podržala je Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) u sklopu projekta „Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti“, koji finansira Evropska unija. EU je za ovaj projekat izdvojila dva miliona evra.