Blog Nevena Mimice, evropskog komesara za međunarodnu saradnju i razvoj

Savet za spoljne poslove EU je 26. maja usvojio zaključke o novom globalnom partnerstvu za iskorenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015. Međunarodni pregovori o budućnosti finansiranja razvoja i programu nakon 2015. godine se zahuktavaju a jučerašnji zaključci predstavljaju snažan i konstruktivan doprinos pomenutim pregovorima.

Ovaj trenutak je presudan – u narednih nekoliko meseci će se znati da li će naša generacija širenjem prosperiteta i osiguravanjem održivog razvoja uspeti da iskoreni siromaštvo ili ne. EU, zahvaljujući reputaciji najvećeg donatora na svetu i tržištu koje se za zemlje u razvoju – a naročito one najnerazvijene – pokazalo kao najotvorenije, igra važnu ulogu u usmeravanju tekuće debate.

Šefovi država će se u septembru sastati u Njujorku kako bi postigli dogovor o razvojnom okviru nakon 2015. godine koji će obuhvatiti ciljeve održivog razvoja. Ovi ciljevi će naslediti milenijumske razvojne ciljeve te će biti integrisani u Rio+20 Konferenciju o održivom razvoju. Radimo na ambicioznom i sveobuhvatnom paketu koji će na uravnotežen način obuhvatiti socijalni, ekonomski i ekološki aspekt održivog razvoja. Novi program će nam pomoći da iskorenimo sve aspekte siromaštva – kako u pogledu prihoda, tako i u pogledu pristupa hrani, vodi, energiji, zdravlju, obrazovanju, uklanjanja rodnih nejednakosti i zadovoljavanja potreba osoba koje su na bilo koji način ugrožene.

Vizija EU pri pružanju podrške ovom programu je uspostavljanje novog globalnog partnerstva u kom će biti angažovane sve zemlje i svi vidovi primene.

Spremni smo da odradimo naš deo posla i doprinesemo mobilizacijom resursa kojim će planovi biti sprovedeni u delo. Zaključci Saveta jednoglasno potvrđuju kolektivnu posvećenost EU za postizanje nivoa zvanične razvojne pomoći od 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka u okviru vremenskih rokova određenih programom za razvoj nakon 2015, i to pomoći koja će usredsređena na najnerazvijenije zemlje. Ovo ćemo postići zajedničkim dostizanjem cilja od 0,15-0,20 odsto bruto nacionalnog dohotka usmerenog ka najnerazvijenijim zemljama u kratkoročnom periodu, odnosno postizanjem cilja od 0,20 odsto bruto nacionalnog dohotka u vremenskom roku koji predviđa razvojni program nakon 2015. Zaključci potvrđuju i snažnu političku posvećenost EU Africi, sa ciljem postizanja značajne međunarodne podrške Africi na međunarodnim konferencijama planiranim za 2015.

Kroz nekoliko nedelja će u Adis Abebi biti održana Konferencija o razvoju tokom koje će biti izložen koherentni i transformativni plan za primenu novog okvira koji će biti usvojen na Samitu u Njujorku. Rezultati obe konferencije će uticati na pregovore o klimatskim promenama zakazane za kraj godine u Parizu.

Rezultati sa Konferencije u Adis Abebi bi trebalo da definišu vidove primene razvojnog programa nakon 2015, te da mobilišu sve zemlje i sve zainteresovane strane na svim nivoima. A da bi ovakav dalekosežni program bio uspešan svi moramo da budemo ambiciozniji. Napori EU neće biti dovoljni: uprkos tome što je udeo EU manji od 20 odsto u globalnom BDP-u, udeo Unije u globalnoj razvojnoj pomoći je veći od 50 odsto. EU kao i sve druge zemlje sa visokim prihodima moraju da se obavežu na isti cilj, odnosno na davanje pomoći od 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka u vremenskom okviru programa nakon 2015. I zemlje sa višim srednjim prihodima kao i one sa tržištima u nastajanju moraju ravnopravno da učestvuju u pružanju podrške siromašnijim zemljama kako bi ove dostigle ciljeve dogovorene na međunarodnom nivou.

Pitanje finansiranja razvoja, međutim, ne može biti rešeno samostalno jer se ovde ne radi samo o donacijama. Konferencija u Adis Abebi bi trebalo da pronađe čitav niz vidova primene programa, počev od stvaranja pogodnog političkog okruženja. Dobro upravljanje i delotvornost institucija će biti od presudnog značaja za napredak i uspeh.

Oslobađanje potencijala privatnog sektora je ključno. EU već koristi alate poput mešovitih investicija, kako bi u partnerskim zemljama pokrenula investicije u vrednosti od 40 milijardi evra; s druge strane, mi smo spremni da značajno povećamo naše donatorske kapacitete.

Konferencija u Adis Abebi bi trebalo da podstakne dalju saradnju sa javnim i privatnim finansijskim institucijama, ali i da podstakne javno-privatna partnerstva i privatne investicije za razvoj. Takođe bi trebalo da oslobodi puni potencijal nauke, tehnologije i inovacija.

Istovremeno, konferencija bi trebalo da ostane usredsređena na mobilizaciju domaćih resursa. Uspostavljanje transparentnih i efikasnih poreskih sistema bi trebalo da svima bude prioritet, baš kao i borba protiv ilegalnih finansijskh tokova. Osim toga, ključno je postići i delotvornu upotrebu domaćih resursa.

Trgovina predstavlja jedno od najmoćnijih sredstava koja su nam na raspolaganju u procesu unapređenja održivog razvoja i rasta. Evropska unija je među najvećim davaocima pomoći za trgovinu (Aid for Trade) koji jednostrano pruža značajne trgovinske povlastice, naročito onim zemljama kojima je to najpotrebnije. Inicijativa “Sve osim oružja” omogućuje bescarinski ali i uvoz bez kvota iz najnerazvijenijih zemalja na tržište EU svih proizvoda osim oružja i municije. Želimo da sve razvijene i zemlje u razvoju krenu ovim putem.

Takođe moramo da iskoristimo pozitivan uticaj migracija koje mogu snažno uticati na iskorenjivanje siromaštva. Konačno, biće nam potreban i snažan okvir za nadzor, odgovornost i preispitivanje.

Verujem da su jučerašnji zaključci Saveta sjajan doprinos predstojećim konferencijama. EU će nastaviti da igra vodeću ulogu u postizanju dogovora o ambicioznom, transformativnom i univerzalnom programu, uz podršku adekvatnih i kredibilnih vidova primene, kojim će siromaštvo biti iskorenjeno a održivi razvoj omogućen svima.