Predrasude većinske zajednice prema Romima i Romkinjama raseljenim sa Kosova*, ali i jake predrasude i barijere unutar same Romske zajednice i odnos lokalnog romskog stanovništva prema raseljenim Romima, izazovi su sa kojim Alma Kajtazi i njene koleginice i kolege iz udruženja „Romani Asvin“ nisu mogli odmah i lako da se suoče.

Sumnja u zainteresovanost mladih da rade na rešavanju ovog problema dugo ih je držala dalje od same teme, ali je signal koji su preko društvenih mreža dobili od same zajednice mladih Roma i Romkinja, bio znak da je zajednica sazrela za rad na prevazilaženju ovih svojih problema.

Alma Kajtazi naglašava da su prvo udruženje koje je prepoznalo važnost ove teme: „Stičemo utisak da su mladi Romi i Romkinje raseljeni sa Kosova zatvorena grupa koja nije zainteresovana za uključivanje drugih u svoju zajednicu, dok istovremeno šira zajednica ne želi da uključi ovu populaciju u dovoljnoj meri. Naša namera je da kroz radionice sve njih upoznamo sa činjenicama koje su se desile na Kosovu i sa razlozima neprihvatanja i raseljavanja.  Takođe, osim potrebe da uvidimo koji su problemi, naša je želja da razrušimo predrasude između zajednica“.

Kao alat za ovaj složeni proces, aktivistkinje i aktivisti kreirali su video priču sa mladim Romima i Romkinjama raseljenim sa Kosova, kroz koju su oni delili svoja iskustva.

„Prikazali smo priču jedne mlade Romkinje i njene prijateljice iz većinske zajednice, kroz koju smo pokazali na koji način je moguće razbijati predrasude u društvu“ objašnjava Kajtazi.

Apsolventkinja psihologije Jasmina Ristić je mlada Romkinja čija je porodica raseljena sa Kosova. Motivi za njeno uključivanje u projekat organizacije „Romani Asvin“ nalaze se u prepoznavanju brojnih predrasuda koje po dva osnova, kao Romkinja i kao raseljena sa Kosova, doživljava i primećuje u svojoj zajednici.

„Mladi nemaju priliku da na radionici poput ove čuju više o samom problemu i prošire svoje vidike razgovarajući o neposrednim ličnim iskustvima. Potrebno je staviti se u tuđe cipele i razmisliti o razlozima za različitost i shvatiti da razlike zapravo nisu važne“ govori nam o svojim utiscima sa radionice.

O potrebama koju mladi imaju u procesu suočavanja sa prošlošću govori nam Jasmina Lazović iz Hartefakt Fonda, edukatorka na projektu.

„Iako je nama starijima toga često preko glave, mladi ljudi nemaju ni osnovne informacije o ratovima i događajima koji su za nas opšta mesta i za koja imamo perspektivu da su priče koje su ispričane puno puta. Mora da kažem da tema o stradanju Roma, odnosno ta perspektiva raspada Jugoslavije, nešto na šta nisam stavljala fokus, tako da me je ovaj poziv inspirisao da i ja sama proširim svoje znanje o ovoj temi“ kaže Lazović.

Projekat „Jačanje inkluzivnih glasova žrtava, transformisanje narativa“ sprovode Građanske inicijative, Integra, Nova društvena inicijativa, Mirovna Akcija, Mirovni pokret PAX i Međunarodni centar za tranzicionu pravdu, uz finansijsku podršku Evropske unije.

* Ova oznaka ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244/1999, kao i sa mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti.