Evropski izvoznici su prijavili da je broj trgovinskih prepreka porastao za 10 odsto u 2016. Krajem prošle godine su na snazi bile 372 prepreke u preko 50 izvoznih odredišta širom sveta. Tridesetšest prepreka koje su uvedene tokom 2016. bi mogle da ugroze izvoz EU čija je trenutna vrednost oko 27 milijardi evra.

Prema podacima Izveštaja o preprekama trgovini i investicijama, Evropska komisija je zahvaljujući delotvornoj Strategiji za pristup tržištu uspela da otkloni čak 20 prepreka evropskom izvozu.

Komentarišući izveštaj, komesarka EU za trgovinu Sesilija Malstrem je izjavila: „Jasno je da je pošast protekcionizma u porastu. Ovo pogađa evropska preduzeća i njihove radnike. Zabrinjava činjenica da članice grupe G20 imaju najveći broj prepreka. Na predstojećem samitu G20 u Hamburgu, EU će pozvati lidere da pređu sa reči na dela i da se odupru protekcionizmu. Evropa neće biti nemi posmatrač i neće oklevati da upotrebi sva raspoloživa sredstva protiv zemalja koje se ne pridržavaju pravila.”

Izveštaji o preprekama trgovini i investicijama se objavljuju jednom godišnje od početka ekonomske krize iz 2008. Ovogodišnje izdanje se u potpunosti zasniva na konkretnim primedbama koje su evropske kompanije uputile Evropskoj komisiji i tiču se širokog spektra proizvoda od prehrambeno-poljoprivrednog sektora do brodogradnje.

Članice G20 predvode u pogledu broja prepreka uvozu. Rusija, Brazil, Kina i Indija su u samom vrhu liste. Većina novih protekcionističkih mera prijavljenih u 2016. su takođe zabeležene u Rusiji, Indiji, zatim Švajcarskoj, Kini, Alžiru i Egiptu.

Komisija snažno brani evropska preduzeća od rastućeg protekcionizma. Njeni napori su u 2016. urodili plodom. Komisija je uspela da ponovo uspostavi normalne trgovinske uslove u 20 slučajeva kojima je bio pogođen izvoz iz EU u vrednosti od 4,2 milijarde evra. U vrhu liste zemalja u kojima je EU uspela da otkloni prepreke su Južna Koreja, Kina, Izrael i Ukrajina.

Prehrambena, automobilska i kozmetička industrija EU su među sektorima koji su ostvarili najeveće prednosti od nedavnih intervencija EU. Primera radi, Kina je nakon intervencije EU ukinula zahteve za obeležavanje koji bi u suprotnom štetno uticali na izvoz proizvoda iz EU u vrednosti od 680 miliona evra; Koreja je pristala da pravila o veličini automobilskih sedišta uskladi sa međunarodnim standardima dok je Izrael omogućio kompanijama iz cele EU da zatraže odobrenje za izvoz i stavljanje svojih farmaceutskih proizvoda u promet.

Do svega ovoga je došlo zahvaljujući delotvornoj saradnji između Komisije, država članica i evropskih preduzeća posredstvom Strategije za pristup tržištu i unapređenju odnosa sa trgovinskim partnerima u okviru nedavno postignutih trgovinskih sporazuma.

Strategija za pristup tržištu je suštinski deo napora koje EU ulaže kako bi evropskim preduzećima obezbedila najbolje moguće uslove za izvoz širom sveta i kako bi istovremeno osigurala delotvornu primenu međunarodnih trgovinskih pravila.

Izveštaj ne pokriva mere trgovinske zaštite. Antidamping ili antisubvencijske dažbine, koje se uvode u skladu sa zahtevima Svetske trgovinske organizacije, predstavljaju alate za ponovno uspostavljanje fer trgovinskih uslova. EU i veliki broj njenih partnera ih koriste za obezbeđivanje ravnopravnih uslova tržišnog nadmetanja.