Parlament započinje drugi deo petogodišnjeg mandata izborom novog predsednika, 14 potpredsednika i pet kvestora na plenarnoj sednici sledeće nedelje.

Poslanici će 17. januara izabrati naslednika Martina Šulca koji odlazi sa dužnosti predsednika nakon čega će odlučiti i o tome ko će biti novi potpredsednici i kvestori. Saznajte više o tome šta oni rade, ko može da se kandiduje, proceduri glasanja i pratite glasanje uživo na našoj Internet stranici.

Zašto se izbori organizuju sada?

Evropski parlament se bira na mandat od pet godina, međutim, mandati predsednika, potpredsednika i kvestora traju dve i po godine. Izbori se zato održavaju na početku i u sredini trajanja saziva.

Ko može da se kandiduje za predsednika?

Svaki poslanik sa podrškom od najmanje pet odsto (trenutno je to 38) poslanika može da se kandiduje.

Sedam kandidata je već najavilo kandidaturu: Eleonora Forenca (GUE/NGL, Italija), Žan Lamber (Zeleni/EFA, Ujedinjeno Kraljevstvo), Đani Pitela (S&D, Italija), Laurenciju Rebega (ENF, Rumunija), Helga Stevens (ECR, Belgija), Antonio Tajani (EPP, Italija) i Gi Verhofštat (ALDE, Belgija). Pjernikola Pedićini (EFDD, Italija) je povukao kandidaturu 11. januara. Još poslanika može da se uključi u trku pre svakog kruga.

Kako se bira predsednik?

Predsednik se bira u utorak, 17. januara, od 9:00 časova postupkom tajnog glasanja. Svaki poslanik označi kandidata na listiću i ubaci listić u kutiju. Proces nadgleda osam odabranih poslanika.

Kandidat sa apsolutnom većinom glasova (50 odsto plus jedan) je izabran. Prazni ili nevažeći listići se ne uzimaju u obzir.

Ako pobednik ne bude izabran nakon prvog kruga, isti ili novi kandidati mogu biti nominovani za drugi krug glasanja pod istim uslovima. Ovaj princip se ponavlja najviše tri puta.

Ukoliko ni nakon trećeg kruga nema pobednika, dva kandidata sa najviše glasova ulaze u četvrti krug u kom se o pobedniku odlučuje prostom većinom.

Šta radi predsednik?

Predsednik nadgleda rad Evropskog parlamenta i njegovih upravnih tela i plenarne debate. On ili ona predstavljaju Parlament u svim pravnim pitanjima, u spoljnim odnosima i na sastancima Evropskog saveta gde ističu stavove Parlamenta o pitanjima na dnevnom redu.

Predsednik potpisuje budžet EU kao i zakone i to zajedno sa predsednikom Saveta.

Šta je sa izborom potpredsednika?

Nakon izbora novog predsednika, poslanici biraju 14 potpredsednika. Kandidati se imenuju na isti način kao i kandidati za predsednika i biraju se postupkom tajnog glasanja. Svi kandidati su na jedinstvenom glasačkom listiću. Svaki poslanik može da glasa za najviše 14 poslanika koliko i ima slobodnih mesta. Poslanici koji u prvom krugu ostvare apsolutnu većinu glasova, njih najviše četrnaest, proglašavaju se izabranima po redosledu dobijenih glasova. Ako posle prvog kruga ostane praznih mesta, održava se drugi krug, a nakon toga i treći za koji je dovoljna relativna većina.

Ako ima samo 14 kandidata, biće izabrani aklamacijom, a glasanjem se utvrđuje samo njihov redosled.

Šta su kvestori i šta rade?

Poslanici Evropskog parlamenta će u sredu 18. januara iz svojih redova izabrati pet kvestora. Oni su nadležni za administrativna i finansijska pitanja koja direktno utiču na poslanike. Biraju se na sličan način kao i potpredsednici.