Prekomerna upotreba insekticida i pesticida, zagađenje vode i vazduha, dovodi do izumiranja pčela, koje, osim proizvodnje meda, imaju još važniju funkciju – oprašivanje biljaka. Procenjuje se da su pčele zaslužne za proizvodnju i stvaranje 33% naše hrane i 80% cvetajućih biljaka. 

Zato je opstanak pčela nužan za opstanak čovečanstva, i o tome bi trebalo da razmišljamo svakog dana. Danas, na Svetski dan pčela, izražavamo posebnu zahvalnost onima koje doprinose našem zdravlju.

EU je jednoglasno podržala Odluku o uvođenju Svetskog dana pčela, na Generalnoj skupštini UN u Njujorku. Ujedinjene nacije su 20. maj proglasile Svetskim danom pčela, usvajajući rezoluciju čiji je cilj podizanje svesti o važnosti polinatora i upozoravajući na njihov sve manji broj. Potpisnici ove rezolucije složili su se da promovišu Svetski dan pčela kroz obrazovanje i aktivnosti usmerene na podizanju svesti o važnosti pčela i drugih oprašivača, o pretnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu u održivom razvoju.

Pčele i drugi oprašivači, i biljke imaju obostrano koristan i simbiotski odnos, ne samo da obezbeđuju nutritivne vrednosti hrane i učestvuju u održavanju različitih ekosistema, već obezbeđuju i ekonomsku uslugu.

Prema izveštaju Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES) ekonomska vrednost polinatora je do 577 milijardi dolara. Insekti su ključni deo mnogih ekosistema i predstavljaju dobar pokazatelj zdravlja i očuvanju prirode.

Zanimljivo je i to da je 20. maj pred Skupštinom UN proglašen na inicijativu Pčelarskog saveza Slovenije, a uz podršku ogromnog broja pčelarskih saveza sveta, pa i Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Foto: Shutterstock

Dosta ranije, Slovenački pčelarski savez predložio je da se za svetski dan pčela proglasi 20. maj, datum rođenja slovenačkog zoologa Antona Janše.

Ovaj datum je predložen, jer je u maju na severnoj polulopti najbujniji razvoj pčela. Osim toga, 20. maja se rodio Anton Janša (1734-1773) začetnik i učitelj modernog pčelarstva. Radio je kao dvorski pčelar, a carica Marija Terezija ga je imenovala za prvog carskog instruktora u monarhiji.

Slovenija aktivno ulaže napore da se zaštite pčele i njihove životne sredine, navodi list “Danas”. Kako dalje navode reči otpravnika poslova Ambasade Slovenije u Beogradu, Romana Veikslera, pčelarstvo u Srbiji je, slično kao u Sloveniji, na jako visokom nivou i predstavlja važnu poljoprivrednu granu. Zato raduje činjenica, da je Srbija među prvima prepoznala značaj međunarodne zaštite pčela i podržala inicijativu za proglašenje Svetskog dana pčela.

Evropski doprinos srpskim pčelarima

Kako bi podržala pčelare u Srbiji, Evropska unija je tokom proteklih godina učestvovala u nekoliko projekata i izdvojila određena sredstva. Tako je, prekogranični IPA program saradnje Srbije i Bugarske uložio skoro 95 hiljada evra u projekat Pčelari bez granica II, koji je održamn u Kladovu.

Isti prekogranični IPA program, kofinansiran od Evropske unije, organizovao je projekat Pčelarstvo kao alternativa nezaposlenosti, takođe u Kladovu, kada je uloženo gotovo 174 hiljade evra.

Evropska unija je doprinela standardu kvaliteta meda učešćem u projektu “Reka meda”, sa Savezom pčelarskih organizacija Srbije, kada, je dizajniran i proizveden poseban kalup za tegle. Za potrebe Savez je razvio ovu  teglu jedinstvenog dizajna, kao garantz kvaliteta domaćeg meda, jer se, kako kažu, samo u njoj se sme plasirati med iz standarda.

Ukupna vrednost SPOS-ovog projekta „Reka meda“ je 218.988,16 evra, od čega EU učestvuje sa 167.460,25 evra, što je 74,46% ukupne vrednosti projekta, i u pitanju su bespovratna sredstav, navodi se na sajtu Saveza pčelarskih organizacija Srbije.