Izveštaj predsednika Donalda Tuska o sastanku Evropskog saveta od 9. marta i neformalnom sastanku 27 šefova država ili vlada od 10. marta pred Evropskim parlamentom:

Lideri su prošlog četvrtka održali martovski sastanak Evropskog saveta, a u petak se njih 27 sastalo da razgovara o budućnosti Evropske unije uoči 60. godišnjice Rimskog ugovora. Iako su u početku bile donekle dramatične, naše rasprave su bile konstruktivne i usredsređene.

Prvo ću govoriti o sastanku Evropskog saveta. Nakon što je premijer Muskat predstavio izveštaj o sprovođenju migracijske politike, razgovarali smo o napretku u realizaciji naših prioriteta u ovoj oblasti utvrđenih u Deklaraciji sa Malte od 3. februara. Rad na njima je počeo, ali ga sada treba ubrzati kako bi plan iz Deklaracije počeo da donosi rezultate pre početka leta za koje znamo da će biti turbulentno.

Kao drugo, lideri su sa predsednikom Evropske centralne banke razgovarali o perspektivi EU i privreda evro zone. Situacija se poboljšava u svim državama članicama Unije. To dokazuje da naše privredne strategije daju dobre rezultate. Uprkos tome što je nezaposlenost na najnižem nivou od 2009, lideri su jasno ukazali na potrebu da se ona dalje smanji, naročito u regionima koji su pretrpeli najveću štetu. Otvaranje radnih mesta je i dalje naš prioritet. To je najbolji način za smanjenje nejednakosti i socijalne nepravde.

Lideri su potvrdili stav EU kao borca za otvorenu, fer trgovinu koja se temelji na pravilima. Trgovina je ključna za ekonomski uspeh Evrope i kao što sam pre nekoliko nedelja rekao, Evropa mora da intenzivira trgovinske pregovore sa partnerima širom sveta i to ne samo zbog naznaka protekcionizma koje beležimo. Dogovorili smo se da brzo ostvarimo napredak u tekućim pregovorima, poput onih sa Japanom, u kojima ostvarujemo najveći napredak, ali i u pregovorima sa Mercosurom i Meksikom. Već sledeće nedelje ćemo sa predsednikom Junkerom razgovarati o ostvarivanju daljeg napretka u pogledu trgovinskog sporazuma prilikom posete premijera Abea Briselu. Iskreno se nadamo da će ti pregovori biti završeni ove godine. Lideri su izrazili spremnost da ojačaju trgovinske veze sa Kinom. Nećemo se, međutim, libiti da se zaštitimo od nepoštenih trgovinskih praksi kad god za tim bude bilo potrebe. Pozdravljamo snažnu posvećenost Evropskog parlamenta da brzo usvoji zakone koji su u tom pogledu relevantni. Ti zakoni će Evropi pomoći da utvrdi globalne standarde slobodne i fer trgovine.

U večernjim satima smo razgovarali o tenzičnoj situaciji na Zapadnom Balkanu. Jasno je da sve spoljašnje i unutrašnje snage energično rade na destabilizaciji regiona. Zato su lideri još jednom potvrdili nepodeljenu podršku Zapadnom Balkanu i njegovoj evropskoj perspektivi. Osim toga, izrazili smo punu posvećenost pružanju podrške sprovođenju reformi i projekata usmerenih ka EU. Evropska unija ne zaboravlja obećanje dato u Solunu i ostaje posvećena stabilnosti i prosperitetu regiona. Nadam se da će se ova poruka Evrope čuti.

Lideri su takođe razmotrili napredak ostvaren u kontekstu saradnje u oblasti bezbednosti i odbrane kojoj je Evropski savet dao snažan podsticaj u decembru kao strateškom prioritetu. Lideri su se složili da će se ovom pitanju vratiti u junu.

U petak smo održali neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada uoči obeležavanja 60. godišnjice Rimskog ugovora. Vodili smo otvorenu i konstruktivnu raspravu o zajedničkoj budućnosti sa fokusom na glavne elemente Rimske deklaracije i budućih planova.

Iz naših razgovora se jasno može zaključiti da je jedinstvo 27 država članica naše najveće preimućstvo. Naš poslednji sastanak na Malti, stavovi koji su izraženi nakon njega, kao i bela knjiga Evropske komisije, takođe ukazuju na to da će ideja o „Evropi s više brzina“ biti jedna od tema razgovora uoči godišnjice Rimskog ugovora. Razumem i zbog čega.

Neki očekuju sistemske promene koje će oslabiti veze unutar EU i osnažiti ulogu pojedinačnih nacija u zajednici. Drugi, sasvim suprotno, traže nove, dublje dimenzije integracija, čak i ako bi one bile primenjene samo na određeni broj članica. Ugovori koji su trenutno na snazi zaista ostavljaju prostora za takvu mogućnost. Međutim, uzimajući u obzir interese zajednice 27 zemalja u kontekstu predstojećih pregovora o Bregzitu kao i dugoročne strateške interese EU, ja ću apelovati na sve da teže očuvanju političkog jedinstva 27 država članica.

Zato naš osnovni cilj prilikom razgovora o različitim scenarijima za Evropu treba da bude jačanje uzajamnog poverenja i jedinstva između 27 članica. Nakon prošlonedeljnog razgovora, mogu otvoreno da kažem da se svih 27 lidera slaže po pitanju ovog cilja. Vodili smo relativno optimističan razgovor o zajedničkoj budućnosti tokom kog smo sa svih strana, bez izuzetka, čuli pozitivan pristup ovom pitanju. Kao što sam rekao posle sastanka: „Ako želite da se krećete brzo, idite sami. Ako želite da odete daleko, idite zajedno.“

Naša namera je da 60. godišnjicu proslavimo kako dolikuje i da je sagledamo trezveno. Ja i Žan-Klod nastavljamo blisku saradnju sa premijerima Đentilonijem i Muskatom na ovome. Želim da se zahvalim obojici na uloženim naporima i posvećenosti.

Za kraj bih se osvrnuo na moje ponovno imenovanje za predsednika Evropskog saveta. Na tu temu nemam šta da dodam osim da još jednom izrazim zahvalnost na poverenju koje mi je ukazano i da kažem da sam u potpunosti rešen da sa svim državama članicama i institucijama radim na tome da EU postane bolja i ujedinjenija.

Bregzit nije bio na dnevnom redu prošle nedelje, ali ćete mi dozvoliti da se na kratko osvrnem na ovo pitanje, budući da će ovo biti naš poslednji sastanak pre nego što Ujedinjeno Kraljevstvo pokrene Član 50.

Učiniću sve što je u mojoj moći da EU i Ujedinjeno Kraljevstvo ostanu bliski prijatelji u budućnosti. Britanija će nam mnogo nedostajati kao država članica EU i zato želim da ponovo naglasim da će vrata EU zauvek ostati otvorena za naše britanske prijatelje.

Kada su u pitanju pregovori, nemamo izbora osim da pokrenemo pregovore o izlasku nakon što nas Ujedinjeno Kraljevstvo obavesti o pokretanju Člana 50. Pažljivo se pripremamo za ove pregovore kroz blisku saradnju sa državama članicama i Evropskim parlamentom. Želimo da taj proces bude konstruktivan i propisno sproveden. Međutim, treba opovrgnuti navode, koji sve više zvuče kao pretnje, da će scenario bez postignutog dogovora biti dobar za Veliku Britaniju, a loš za EU. Hoću da jasno stavim do znanja da će takav scenario biti loš za sve, ali pre svega za Veliku Britaniju, jer bi ostavio nerešenim niz pitanja. Pretnje nas neće zastrašiti i uveravam vas da su uzaludne. Naš cilj je mirno razilaženje i dobar okvir za budućnost. U tom smislu je dobro znati da premijerka Tereza Mej deli isto mišljenje.

Za kraj želim da kažem par reči o Holandiji u svetlu događaja koji su se odigrali tokom vikenda. Holandija je Evropa i danas želim da kažem da je i Evropa Holandija. Mesto slobode i demokratije. Ovo naročito važi za Roterdam, Erazmusov grad koji su nacisti brutalno razorili, a na čijem je čelu danas gradonačelnik rođen u Maroku. Ako neko vidi fašizam u Roterdamu, to znači da nema nikakav dodir sa stvarnošću. Svi se solidarišemo sa Holandijom.

Iz poštovanja prema našim prijateljima iz Holandije, ponoviću ovo na njihovom jeziku.

Nederland is Europa en Europa is Nederland. Plaats van vrijheid en democratie. Zeker Rotterdam. Stad van Erasmus, door de Nazi’s kapot geschoten, vandaag met een burgemeester geboren in Marokko. Dat heeft met fascisme NIETS te maken. Wij zijn allen solidair met Nederland.

Da, mi smo Evropljani i ponosni smo.