Urbano pčelarstvo je praksa kojom se unapređuje životna sredina gradova, daje pozitivan uticaj na biodiverzitet, a smanjuje negativan uticaj na naš svakodnevni život i zdravlje. Zašto je urbano pčelarstvo jedan moguć i realan koncept i kakva su iskustva Francuske i Srbije u vezi sa njim, razgovarali smo u EU info kutku u Nišu sa njegovom ekselencijom, ambasadorom Francuske u Srbiji Pjerom Košarom, rukovodiocem Francuskog instituta u Nišu Monikom Damnjanović i predsednikom Beogradskog udruženja pčelara Stankom Rajićem.

Ambasador Košar, upoznao nas je sa značajem projekta „Zelena ambasada“ koji je pokrenut 2015. godine nakon Konferencije o klimatskim promenama koja je te godine održana u Parizu, a koji predstavlja globalni i progresivni pristup kroz koji francuska diplomatska predstavništava širom sveta aktivno i direktno doprinose očuvanju životne sredine. Ambasada Republike Francuske u Beogradu je, kao deo ove inicijative, pre nekoliko godina na krovu svoje zgrade postavila košnice o čijem se održavanju i brizi o pčelama i proizvodnji meda staraju zaposleni u ambasadi.

„Francuske ambasade aktivno rade na smanjenju potrošnje i troškova grejanja i električne energije, upotrebe papira u svakodnevnom radu, kao i na poboljšanju izolacije zgrada ambasada, ali i na smanjenju upotrebe automobila kao prevoznog sredstva zaposlenih“ ističe ambasador Košar i dodaje kako sprovođenje ovakve politike ima i veoma važnu edukativnu ulogu za zaposlene i partnere ambasade.

Upravo ovakav pristup i formiranje radnih grupa satavljenih od zaposlenih omogućili su ambasadi da postane energetski efikasnija, a zapsolenima da budu posvećeni održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Otuda i ne iznenađuje entuzijazam zaposlenih u pogledu pčela i košnica u ambasadi.

„Radeći u ambasadi, koristila sam i svoju pauzu za ručak kako bi se posvetila našim pčelama i radu oko njih“ govori nam Monika Damnjanović, rukovodilac Francuskog instituta u Nišu, naglašavajući da je obuka koju su dobili od strane Stanka Rajića iz Beogradskog udruženja pčelara omogućila da brzo savlada procese dohranjivanja i nadzora pčela. „Koliko god da su samostalne, pčelama je potreban posvećen rad pčelara“ naglašava Damnjanović sećajući se perioda renoviranja ambasade kada je bilo neophodno svakodnevno zatvarati pčele i štititi ih od lepkova i drugih opasnih građevinskih materijala.

Stanko Rajić je pčelar sa tridesetogodišnjim iskustvom koji je uz Ambsadu Francuske u Beogradu na ovom projektu od samog početka. Rezultat je kvalitetan med sa još jednog beogradskog krova, teglica brendiranog francuskog meda sa Košutnjaka. Kao pčelar, sa radošću prihvata svaku priliku da demistifikuje mitove o pčeli kao opasnoj životinji kojoj nije mesto u gradu, pa priliku da učestvuje u konceptu urbanog pčelarstva na krovu ambsade nije propustio. Kako kaže, u Beogradu ima preko 3000 odbeglih rojeva pčela, a još 2011. Udruženje pčelara je pokrenulo inicijativu za prikupljanje i spašavanje ovih rojeva.

„Francuska ambasada je prva koja je prepoznala to što mi radimo i 2019. godine smo postavili dve košnice na zgradi ambasade koje su od strane zaposlenih prihvaćene sa entuzijazmom.“ Da entuzijazam ne jenjava govori i činjenica da je prošle nedelje čak desetak zaposlenih učestvovalo u vrcanju meda koji je inače proizvod koji ambasada koristi u promotivne svrhe.

Kako bi spasili odbegle rojeve, ali i pokrenuli čuvanje pčela u gradskim uslovima, ljudi iz Beogradskog udruženja pčelara osnovali su azil u okviru koga vrše edukaciju pčelara početnika. Pored edukacije pčelara, jednako važnim smatraju i rad na edukaciji ostalog građanstva i prevazilaženje predrasuda prema pčeli. Upravo zato, rasprostranjivanje pčelinjih društava u Srbiji, uključujući i njihovo širenje urbanim pčelarstvom, smatraju važnim aspektom edukacije i približavanja ljudi i pčela.

Događaj se organizuje u okviru EU Zelene nedelje 2022 koja će trajati od 30. maja do 5. juna 2022. godine sa ciljem promovisanja rezultata pomoći koju Srbiji pružaju Evropska unija i njene države članice u oblastima Zelene agende za Zapadni Balkan, cirkularne ekonomija, borbe protiv zagađenja i očuvanja biodiverziteta.

Uz finansijsku podršku EU, Srbija radi na razvoju i primeni planova za zaštitu životne sredine na strateškom nivou ‒ održivi sistem zaštite životne sredine koji stvara zdravije okruženje i podiže kvalitet života.