Lideri EU su se sastali u četvrtak 15. oktobra u kontekstu migracijske i izbegličke krize u Evropi. Ovo je četvrti sastanak Evropskog saveta u proteklih šest meseci koji je bio posvećen rešavanju krize.

MIGRACIJE

1. Rešavanje migracijske i izbegličke krize predstavlja zajedničku obavezu koja zahteva sveobuhvatnu strategiju i odlučne napore u duhu solidarnosti i odgovornosti. Smernice koje su šefovi država i vlada usvojili 23. septembra su bile usredsređene na goruća pitanja. Njihova primena napreduje brzo, o čemu svedoči rad u Savetu kao i izveštaj Komisije od 14. oktobra koji će i nadalje biti predmet nadzora, između ostalog u pogledu finansijskih obaveza i mogućih dodatnih potreba.

2. Evropski savet je danas postigao dogovor o sledećim smernicama:

Saradnja sa trećim zemljama na suzbijanju tokova

a) Pozdravlja se zajednički Akcioni plan sa Turskom kao deo sveobuhvatnog plana za saradnju zasnovanog na odgovornosti i preuzimanju i ispunjavanju zajedničkih obaveza. Uspešna primena će doprineti ubrzanju primene plana za liberalizaciju viza i punoj primeni sporazuma o readmisiji. Napredak će biti procenjen u proleće 2016. EU i njene države članice su spremne da pojačaju saradnju sa Turkom i da se politički i finansijski dodatno angažuju u okviru postojećeg okvira. Pristupni proces treba ponovo pokrenuti sa ciljem napretka u pregovorima, a u skladu sa pregovaračkim okvirom i zaključcima Saveta.

Evropski savet izražava saučešće narodu Turske zbog bombaškog napada u Ankari i obećava da će Tursku podržati u borbi protiv terorizma;

b) treba osigurati efikasni i operativni nastavak Konferencije na visokom nivou o rutama preko Istočnog Mediterana i Zapadnog Balkana, sa posebnim akcentom na upravljanje izbegličkim tokovima i borbi protiv organizovanih kriminalnih mreža;

c) treba usvojiti konkretne operativne mere na predstojećem samitu u Valeti sa šefovima država i vlada afričkih zemalja, uz poseban naglasak na delotvorni povratak i readmisiju, razbijanje kriminalnih mreža i sprečavanje ilegalnih migracija uz ulaganje realnih napora za otklanjanje temeljnih uzroka migracija i podršku afričkom socio-ekonomskom razvoju uz istovremenu posvećenost očuvanju postojećih mogućnosti za legalne migracije;

d) istražiti mogućnosti za razvoj sigurnih i održivih prihvatnih kapaciteta u pogođenim regionima i obezbeđivanje trajnih rezultata i adekvatnih postupaka za izbeglice i njihove porodice, uključujući pristup obrazovanju i zapošljavanju sve do sticanja uslova za povratak u zemlje porekla;

e) zatražiti od država članica da daju dodatni doprinos naporima UNHCR-a, Svetskog programa za hranu i drugim telima te da podrže regionalne povereničke fondove EU za Siriju i Afriku.

Jačanje zaštite spoljnih granica EU (nadovezivanje na pravne tekovine Šengena)

f) Rad na postepenom uspostavljanju integrisanog sistema za upravljanje spoljnim granicama;

g) u potpunosti iskoristiti tekući mandat Fronteksa, između ostalog upućivanjem jedinica za brze granične intervencije;

h) u skladu sa raspodelom nadležnosti iz Ugovora, uz potpuno poštovanje nacionalne nadležnosti država članica, proširiti mandat Fronteksa s obzirom na rasprave o razvoju sistema za evropsku graničnu i obalsku stražu, između ostalog u pogledu raspoređivanja jedinica za brze granične intervencije u slučajevima kada procene Šengena ili analiza rizika ukažu na potrebu za snažnim delovanjem bez odlaganja, u saradnji sa određenom državom članicom;

i) osmisliti tehnička rešenja za jačanje kontrole spoljnih granica EU kako bi se ostvarili migracijski i bezbednosni ciljevi, bez ometanja protoka kretanja;

j) pozdraviti Komisijinu nameru da brzo predstavi paket mera sa ciljem unapređivanja upravljanja spoljnim

Odgovor na priliv izbeglica u Evropu i osiguravanje povratka

k) u skladu sa dosada donetim odlukama, treba nastaviti sa uspostavljanjem prihvatnih i registracionih centara (hotspots) u dogovorenom vremenskom roku kako bi se osigurala identifikacija, registracija, uzimanje otisaka prstiju i prihvat podnosilaca zahteva za međunarodnom zaštitom i drugih migranata, a istovremeno i premeštaj i povratak. Države članice će u potpunosti podžati ove napore, prvenstveno ispunjavanjem zahteva Fronteksa i EASO-a za ekspertizom odnosno timove za podršku pri upravljanju migracijama koji će raditi u područjima sa prihvatnim i registracionim centrima i pružanjem potrebnih resursa;

l) nakon prvih uspešnih premeštaja treba brzo nastaviti sa punom primenom donetih odluka o premeštanju i naših obaveza u pogledu readmisije i funkcionisanja prihvatnih i registracionih centara;

m) istovremeno pojačati sprovođenje Direktive o povratku u državama članicama a unutar Fronteksa do kraja godine osnovati kancelariju posvećenu povratku kako bi se povećala podrška državama članicama;

n) proširiti mandat Fronteksa u vezi sa povratkom tako da bude uključeno pravo na organizaciju zajedničkih operacija vraćanja na inicijativu Fronteksa i pojačana uloga agencije u pogledu pribavljanja putnih isprava za povratnike;

o) poboljšati prepoznavanje unapređene evropske propusnice (laissez-passer) za vraćanje u trećim zemljama kao referentnog dokumenta za potrebe vraćanja;

p) delotvorno sprovesti sve obaveze u pogledu readmisije, bez obzira na to jesu li preuzete zvaničnim sporazumima o readmisiji, Sporazumom iz Kotonua ili drugim aranžmanima;

q) povećati uticaj u oblasti povratka i readmisije, primenjujući, prema potrebi, načelo „više za više”. U tom pogledu Komisija i visoka predstavnica će u roku od šest meseci predložiti sveobuhvatne i prilagođene stimulanse za primenu u odnosu na treće zemlje.

3. Navedene smernice su važan korak prema sveobuhvatnoj strategiji, u skladu sa pravom na traženje azila, osnovnim pravima i međunarodnim obavezama. Međutim, postoje druge važne prioritetne mere za koje su potrebne dalje rasprave u relevantnim forumima kao i, između ostalog, predlozi Komisije. Potrebno je i nastaviti sa razmatranjima migracijske politike i politike azila EU. Evropski savet će nastaviti da redovno preispituje razvoj događaja.

Sirija i Libija

4. Evropski savet je raspravljao o političkim i vojnim dešavanjima u Siriji, uključujući njihov uticaj na migracije. Asadov režim snosi najveću odgovornost za 250.000 poginulih u sukobu i za milione raseljenih lica. Evropski savet se složio o potrebi fokusiranja na borbu protiv Daeša i drugih terorističkih grupa sa spiska UN u okviru ujedinjene i koordinirane strategije i političkog procesa, a na osnovu Saopštenja iz Ženeve iz 2012. EU je u potpunosti angažovana na traženju političkog rešenja sukoba, u bliskoj saradnji sa UN i zemljama u regionu, i poziva sve uključene strane da rade u ovom cilju. Trajni mir u Siriji neće biti postignut pod aktuelnim rukovodstvom sve dok nepravde ne budu otklonjene odnosno sve dok se ne ispune težnje svih delova sirijskog društva. Evropski savet je izrazio zabrinutost zbog ruskih napada na sirijsku opoziciju i civile i zbog opasnosti od dalje vojne eskalacije.

5. U pogledu Libije Evropski savet je pozdravio najavu UN i sve strane pozvao da je brzo podrže. EU još jednom ističe svoju ponudu političke i finansijske podrške vladi nacionalnog jedinstva čim ona preuzme vlast.

DRUGE TAČKE DNEVNOG REDA

6. Evropski savet je razmotrio rasprave o izveštajima predsednikâ o zaokruživanju evropske ekonomske i monetarne unije. Evropski savet ponovo ističe da proces zaokruživanja ekonomske i monetarne unije mora biti nastavljen na otvoren i transparentan način i uz potpuno poštovanje jedinstvenog tržišta. Evropski savet će ove teme ponovo razmatrati na sastanku u decembru.

7. Evropski savet je upoznat sa predstojećim postupkom u vezi sa planovima Ujedinjenog Kraljevstva za referendum (o izlasku iz EU ili ostanku u Uniji). Evropski savet će ovo pitanje ponovo razmatrati u decembru.

8. Evropski savet pozdravlja međunarodni nezavisni izveštaj holandskog Odbora za bezbednost objavljen 13. oktobra o obaranju aviona na letu MH17 i podržava tekuće napore u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti počinilaca, u skladu s Rezolucijom 2166 Saveta bezbednosti UN.