Verovatno “najmlađa” u gradu, biblioteka novobeogradskog Svratišta za decu ulice od nedavno je bogatija: Hari Poter, Nušićevo “Sumnjivo lice”, dela Žila Verna sada su na policama i dostupni korisnicima Svratišta.

Knjige su donacija Delegacije EU, EU info centra, Narodne  biblioteke Srbije i kompanije Eptisa, koje su  udružile napore kako bi biblioteka koju je pre nekoliko meseci praktično ni od čega – od kutija i gajbica -napravo 14-godišnji Enver, korisnik Svratišta, postala prava.

Enver ne skriva zadovoljstvo što sada biblioteka ima policu, kao i što su stigle nove knjige. Njegovu i pažnju druge dece, međutim, privlače i sveske, bojice, blokovi, kao donacija EU, koje će koristiti zajedno sa svojim drugarima.

Novobeogradsko Svratište za decu ulice, u Bulevaru Arsenija Čarnojevića, svakoga dana posete na desetine dece,  koja tu uče, hrane se i provode vreme sa vršnjacima. Jedno je od dva u Beogradu, i radi uz podršku gradskih vlasti, ali i svakodnevnih donatora na dnevnoj bazi – od pojedinaca do kompanija.

Enverova je bila inicijativa da, pošto u školi učestvuje u bibliotekarskoj sekciji, napravi biblioteku i u Svratištu. Okretan i otvoren, uspeo je da je brzo realizuje, pa su početne kutije postale police, a broj knjiga počeo da raste.

Želja tog dečaka zaljubljenog u knjige bila je da poseti Narodnu biblioteku Srbije. Nakon novogodišnje posete predstavnika Delegacije EU i EU info centra, „pao je dogovor“ kako mu ispuniti tu želju.

Prvi put u biblioteci

U organizaciji EU info centra i Delegacije EU, Enver, Ramiza, Ljiljana, Maja i Danijela posetili su Narodnu biblioteku Srbije, kao prva grupa iz Svratišta za decu ulice. Dočekale su ih Ivana Nikolić i Tamara Butigan, zaslužne za donaciju Biblioteke Svratištu i organizaciju posete.

Nakon što su čuli osnovno o istorijatu Biblioteke, gosti iz Svratišta su obišli Odeljenje za arheografiju, gde su videli kopije najstarijih knjiga, uključiv i kopiju Miroslavljevog jevanđelja, slušali kako su u srednjem veku nastajale knjige i kako se čita staroslovenski. Dobili su ponudu da na leto dođu na kurs staroslovenskog, kao i crtanja, koji biblioteka inače organizuje.

Predvođena Emirom koji je svuda bio najbrži kako bi što više video, grupa je obišla i čitaonicu, elektronsko pretraživanje, magacin. Ravnopravno sa zaposlenima, Enver i Ramiza diskutovali su o inventaru, jer ga oni na isti način prave u “svojoj, školskoj biblioteci”.

“Ja prvi put vidim ovakvu biblioteku. Kod nas ima biblioteka, ali je mala”, kaže Maja, učenica 4. razreda.

Bibliotekar Enver: Biram knjigu umesto telefona

Rasprava se vodila i o tome da li čitati knjige na telefonu: kao pravi bibliotekar, Enver hoće da ima papirne knjige, jer kaže da ga “telefon, nekako, odmah podseti na igrice”.

U magacinu, sva su deca oduševljena nepreglednim nizom polica punih knjiga , pa se čuju uzvici “ovo je super”. Odatle, prelazimo u odeljenje za konzervaciju knjiga, u kome se, kako su gosti zaključili, knjige “leče” i gde su netremice slušali kako se to radi.

Iako nevoljno, gosti iz Svratišta završili su dvosatnu posetu puni utisaka.

Organizatori iz EU i NBS su odmah počeli da planiraju posetu druge grupe dece iz Svratišta, kako bi što većem broju njih bilo omogućeno da posete Biblioteku.

Utiske deli i Đorđo Frušone, stažista u Delegaciji EU koji kaže da nije očekivao da bi deca mogla da budu zainteresovana “za neke stvari toliko stare kao što su najstarije knjige sačuvane ili magacin pun prašine iz kojeg smo svi osim njih jedva čekali da izađemo”.

“Mislim da je najbolja stvar koju Svratište i radi i ove posete čine to što deci, koja inače dolaze iz teških okolnosti, približavaju obrazovanje, školu i opštu kulturu, i podstiču njihovo interesovanje da napreduju”, dodaje Đorđo.

U takvom duhu bila je i ocena Envera i Ramize koji su, nakon što su čuli istorijat Narodne biblioteke konstatovali: “Biblioteka je izgorela, ali vi se niste predali”, pokazujući na taj način i svoj životni stav.

EU pruža podšku deci koja žive i rade na ulicama Beograda

U Svratišta dolaze deca od pet do 15 godina koja žive i rade na ulicama Beograda; stižu iz takozvanih iz neformalnih naselja. Kada dođu, mogu da se odmore i provedu strukturisano vreme, održavaju ličnu higijenu, dobiju adekvatan obrok, edukuju se i dobiju podršku u sticanju osnovnih životnih veština, te učestvuju u različitim kreativnim i edukativnim aktivnostima. EU pruža podršku kroz projekat “Svratište za decu koija su uključena u život i rad na ulicama Beograda”, koji je deo programa EU podrške inkluzivnom društvu.