EU je stalna članica i aktivna učesnica u radu Međunarodne grupe za podršku Siriji i njenim radnim grupama (humanitarnoj i radnoj grupi posvećenoj prekidu neprijateljstava). EU takođe u potpunosti podržava proces pod okriljem UN, pre svega napore specijalnog izaslanika UN za Siriju koji olakšava održavanje unutarsirijskih pregovora.

Odgovor EU na krizu u Siriji

Visoka predstavnica/potpredsednica Federika Mogerini na poziv Evropskog saveta nastavlja svoj angažman sa regionalnim akterima koji imaju ključnu ulogu u političkoj tranziciji i pripremama za postkonfliktno pomirenje i obnovu, a u skladu sa radom specijalnog izaslanika UN.

Pregovori su i dalje jedini način da se stane na kraj sukobu. Mi zato pozivamo sve zemlje koje mogu uticati na režim u Siriji, kao i one koje sarađuju sa naoružanim opozicionim grupama, da izvrše najveći mogući pritisak kako bi se stalo na kraj napadima i omogućio nesmetan i kontinuiran pristup humanitarnoj pomoći te kako bi se što pre obnovili politički pregovori pod pokroviteljstvom UN u Ženevi. Ovo mora biti praćeno napretkom i po pitanju pritvorenika i nestalih osoba.

Nastavak borbe nakon inicijalnog dogovora o prekidu neprijateljstava je još jednom pokazao da za ovaj sukob nema vojnog rešenja te da se poraz Daešu i drugim terorističkim grupama sa liste UN u Siriji može zadati samo pronalaženjem političkog rešenja za građanski rat. Stabilnost u Siriji će biti obnovljena samo unutarsirijskim političkim procesom čiji rezultat će biti mirna i inkluzivna tranzicija zasnovana na načelima Saopštenja iz Ženeve od 30. juna 2012. u skladu sa relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti UN (pre svega Rezolucije 2254).

Najnovija pozicija EU je predstavljena u deklaraciji o situaciji u Alepu koju je u ime EU 9. decembra objavila visoka predstavnica, kao i u zaključcima Saveta za spoljne poslove usvojenim 17. oktobra 2016. te zaključcima Evropskog saveta  od 15. decembra ove godine.

EU u pogledu krize u Siriji ulaže sledeće napore:

– jača podršku sirijskoj opoziciji, konkretno Visokom pregovaračkom komitetu kao delegaciji sirijske opozicije u pregovorima pod okriljem UN u Ženevi, kao i Sveobuhvatnoj inicijativi za mir u Siriji. Zajedno sa predsedavajućima Međunarodne grupe za podršku Siriji EU podstiče UN da pripremi predlog političke tranzicije zasnovan na relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti UN i preporukama sirijskih strana, uključujući one koje je dao Visoki pregovarački komitet u septembru 2016.

– razmatra dodatne mere koje može da preduzme kako bi strane u pregovorima okupila za isti sto i još jednom podstiče sve one koje imaju uticaj na Siriju, a pre svega na sirijski režim, da taj uticaj iskoriste za podsticanje konstruktivnog procesa;

– podržava radnu grupu Međunarodne grupe za podršku Siriji u njenim naporima za jačanje i obnovu prekida neprijateljstava i postizanje šireg prekida vatre;

– jača podršku radnoj grupi za humanitarnu pomoć, uz istovremeno obavljanje humanitarnog rada na terenu, kako bi obezbedila nesmetani pristup humanitarnoj pomoći i zaštitu i bezbednost civila i humanitarnih radnika;

– osuđuje preterane i neproporcionalne napade na civilno stanovništvo i humanitarnu i civilnu infrastrukturu te poziva na privođenje pravdi onih koji krše međunarodno humanitarno pravo;

– nastavlja da podržava Globalnu koaliciju za borbu protiv Daeša u Siriji i oštro osuđuje nasumične napade i zločine Daeša i drugih terorističkih grupa sa liste UN;

– povećava podršku civilnom društvu Sirije, počev od regiona u kojima je na vlasti umerena opozicija, u oblasti jačanja otpornosti na lokalnom nivou, pružanja javnih usluga i lokalnog upravljanja, ljudskih prava i odgovornosti, izgradnje mira, rodnih i manjinskih pitanja, a sve u cilju jačanja kapaciteta civilnog društva za učešće u tranziciji i stabilizaciji zemlje;

– nastoji da poveća obim pružene pomoći, kombinovanjem prekogranične pomoći sa unutarsirijskom podrškom u cilju isporuke pomoći kao jednog segmenta širih napora za rešavanje potreba stanovništva širom zemlje i izgradnju otpornosti na lokalnom nivou;

– intenzivira pripreme za rani angažman u oporavku i rehabilitaciji Sirije u cilju brzog pružanja podrške stabilizaciji, rekonstrukciji i povratku izbeglica kada započne inkluzivna politička tranzicija.

EU poziva na okončanje neprihvatljivog nasilja u Siriji koje je i dalje uzrok stradanja miliona Sirijaca i nemerljivog razaranja infrastrukture.

Napadi na kulturnu baštinu su takođe jedna od nesrećnih posledica sukoba. EU najoštrije osuđuje nastavak nasilja i rasprostranjeno i sistematsko kršenje ljudskih prava. Saopštenje EU sa sastanka Saveta za ljudska prava o pogoršanju stanja ljudskih prava u Siriji i situaciji u Alepu je izdato 21. oktobra.

Evropska unija je odlučno odgovorila na nasilno suzbijanje anti-vladinih protesta u Siriji koji su počeli u martu 2011. obustavljanjem saradnje sa sirijskom Vladom u okviru evropske politike susedstva i uvođenjem restriktivnih mera. EU će nastaviti da sprovodi politiku uvođenja dodatnih sankcija režimu i njegovim pristalicama dokle god postoji represija. Savet je u maju 2016. produžio sankcije sirijskom režimu do 1. juna 2017.

Sankcije se pre svega tiču naftnog embarga, ograničenja na određene investicije, zamrzavanje imovine sirijske centralne banke u EU, ograničenja na izvoz opreme i tehnologije koja se može koristiti za unutrašnju represiju kao i opreme i tehnologije za prisluškivanje telefonske i komunikacije na internetu. Osim toga, zabrana putovanja i zamrzavanje imovine je uvedeno za 234 fizička i 69 pravnih lica zbog učešća u nasilnoj represiji nad civilnim stanovništvom u Siriji.

Kao odgovor na sukob u Siriji i njegove posledice u zemlji i njenim susedima, EU je u junu 2013. usvojila saopštenje u kom je predstavila sveobuhvatni pristup krizi u Siriji. Usvajanje saopštenja je bilo praćeno sprovođenjem sveobuhvatne regionalne strategije EU za Siriju, Irak i pretnju Daeša koja je usvojena u martu 2015. a revidirana u maju 2016.

EU je takođe izrazila zabrinutost povodom učešća ekstremista i stranih nedržavnih aktera u borbama u Siriji što samo dodatno podstiče sukob i predstavlja pretnju po regionalnu stabilnost. Strategija Sirija i Irak: borba protiv terorizma/stranih boraca je dobila podršku Saveta EU za spoljne poslove na sastanku 20. oktobra 2014.

EU podržava nevojne napore više od 60 država u okviru Globalne koalicije za borbu protiv Daeša. EU predvodi rad na stavljanju hemijskog oružja pod međunarodnu kontrolu i njegovo eventualno uništavanje.

EU je u martu 2016. sa 4,6 miliona evra podržala specijalne misije Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW) u Siriji, uključujući aktivnosti misije OPCW za utvrđivanje činjenica i Zajedničkog istražnog mehanizma (Rezolucija SB UN 2235).

Četvrti izveštaj Zajedničkog istražnog mehanizma je objavljen u oktobru 2016. Sopštenje EU u okviru OPCW je izdato 11. oktobra. Delegacija EU u Siriji je iz bezbednosnih razloga smanjila obim svojih aktivnosti krajem 2012. Iseljeničko osoblje Delegacije, međutim, nastavlja da radi iz Brisela i Bejruta i boravi u redovnim posetama Damasku.

Više informacija je dostupno ovde