Srbija je otvorila pristupne pregovore 21. januara 2014. Prva poglavlja otvorena su u decembru 2015. Nakon šest godina pregovora, Srbija je otvorila 18 i zatvorila 2 poglavlja u 11 međuvladinih konferencija. Posle šest godina, možemo reći da Srbija tek treba da dođe do sredine pregovora. Paralelno se pregovara o sveukupnom sporazumu sa Prištinom. Nakon izbora nove Vlade, moraće da se pokrene postupak, koji je za sobom ostavila prethodna Vlada, kao i da se pokuša rešavanje otvorenih pitanja. Gde je Srbija sada i koji su budući koraci pred njom?

“EU shvala zabrinutost građana Srbije zbog toga što ove godine nije otvoreno ni jedno poglavlje u pregovaračkom procesu”, kaže šefica Odeljenja za evropske integracije pri Delegaciji EU u Srbiji Andrea Hohuber, ali naglašava da su razlozi za to procene u godišnjim izveštajima Evropske komisije, koje se odnose na oblasti koje su temeljne za EU.

„Puno se komentariše zadnjih nedelja u medijima da postoji razočaranje zato što nema otvorenih pogavlja, pa se postavljaju pitanja šta to znači i da li se proces zaglavio“, kaže Hohuber i ocenjuje kako je razlog za to što nije postignut napredak u oblastima koje se tiču političkih kriterijuma, demokratije, vladavine prava, slobode medija. “Da bismo otvorili bilo koje poglavlje moramo imati jednoglasnu saglasnost svih članica. Tako da i mi iz Delegacije delimo razočaranost građana Srbije”, istakla je Hohuber.

Vladimir Međak, Potpredsednik, Evropski pokret u Srbiji naglašava da je EU, u vreme pandemije  tokom perioda februar-maj, uradila važne korake za integraciju Zapadnog Balkana. “Tri vrlo važne stvari su učinjenje: uvedena je nova metodologija za pristupanje, doneta je zvanična odluka da se otvore pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom i doneta je Zagrebačka deklaracija,” naglasio je Međak. Govoreći o Zagrebačkoj deklaraciji, naglasio je da je to vrlo iskren dokument koji  otpočinje konstatacijom da se suočavamo sa manjkom poverenja među učesnicama u procesu. “Potrebno je više angažovanja sa obe strane. Moraju se uložiti dodatni napori, potreban je politički napor kako bi se stvari pomerile s mesta. Integrisanje nije administrativni posao, potrebno je političko upravljanje” ističe Međak. On izražava zadovoljstvo i što je retorika prvi put stavljena na nivo nečega što će se pratiti. Srbija je označena kao izvorište fake newsa po izveštaju Evropskog Parlamenta i tome treba stati na kraj.

Srđan Dimitrijević, Predsednik lokalnog veća Evropskog pokreta u Srbiji iz Leskovca, je istakao lokalnu perspektivu procesa pristupanja. “Potrebno je više podržati lokalne incijitave. Ljudi najviše osećaju koristi od integracija na lokalnom nivou. Zbog toga je potrebna teritorijalna reorganizacija u Srbiji koja će se se suočiti sa decenijskim problemom centralizacije,” ističe Dimitrijević.

Govoreći o pitanjima koja su ključna za nastavak integracije, Međak napominje i da je Hrvatska za 6 godina zatvorila pregovore, dok je Srbija za isto vreme otvorila tek  polovinu poglavlja. “Hrvatska je pregovarala u sred globalne finansijske kriza, tako da nije bila u boljoj situaciji od nas. Mi smo iz demokratije upali u poluslobodnu autokratiju. Transparency Interational nas je  sa 77 smestio na 91 po korupciji. Mi imamo nazadovanje u oblasti osnovnih vrednosti, a to su sloboda, demokratija, vladavina prava i pluralizam. Po izveštaju Evropskog parlamenta, Skupština Srbije ne odražava pluralizam. Mi nazadujem i to je jasno rečeno” podcrtao je Međak.

Međutim, Hohuber ističe i da ima pozitivnih koraka i od strane Vlade. Posebno je istakla racionalizaciju javnog sektora. “Državna preduzeća su velika opterećenja za budžet. Država je rešila da restruktuirara neka od njih i to su dobre vesti. Ono što je pak najbitnije jeste da se društvo preobrazi, da se poboljša život građana kao i funkcionisanje lokalne samouprave. Naša posvećenost ovom region se nije promenila. Predsednica Komisije je najavila i novi ekonomski program dostupan za ovaj region. EU je dala ovoj regiji pomoć bez presedana. Nijedna druga regija nije dobila toliku pomoć od EU u vreme krize kao područje Zapadnog Balkana”, naglasila je Hohuber.

Debatu je organizovao Evropski pokret u Srbiji (EPuS) u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji u okviru serijala «Evropski razgovori 2.0» koji treba da doprinesu jačanju komunikacije sa građanima i da im pomogne u proceni i donošenju suda u vezi sa evropskom perspektivom Srbije.