Godišnji izveštaj Evropske komisije za Srbiju predstavljen je u Nišu u holu Gradske kuće pred velikim brojem medija, predstavnicima lokalne samouprave, akademske zajednice, civilnog sektora. Izveštaj je predstavila Andrea Hohuber (Andrea Hochhuber), šefica sektora za evropske integracije i ekonomiju u Delegaciji EU.

„Drago mi je što sam u Nišu, gradu koji je  važan kulturološki i istorijski, ne samo za Srbiju već i za čitavu Evropu. Upravo sam imala priliku da sa gradonačelnicom razgovaram o značaju koje lokalne samouprave imaju u procesu evropskih integracija, o poslovnom okruženju i investicijama“, rekla je Hohuber.

Istakla je da EU sa gradom Nišem ima izvanrednu saradnju na mnogim projektima poput gasnog interkonektora.

„Želimo Srbiju za budućeg člana EU i u teškim vremenima koja su oko nas želimo da stojimo zajedno sa Srbijom kao partnerom. Brojni su projekti u kojima sarađujemo s Gradom Nišom, kao što je projekat postrojenja za preradu otpadnih voda, kao i projekti u sektoru saobraćaja i infrastrukture, te podrška malim i srednjim preduzećima“.

Graonačelnica Niša, Dragana Sotirovski, istakla je zahvalnost Evropksoj komisiji što je Niš jedan od gradova u kojima se prezentuje Godišnji izveštaj, te napomenula da je to još jedna potvrda da su lokalne vlasti jako važne na putu ka EU.

„To govorim i iz pozicije gradonačelnice Niša, ali i sa pozicije kopredsedavajuće u Zajedničkom konstitutivnom odboru komiteta regiona u Briselu. Gradovi i opštine u Srbiji su puno toga uradiili kako bi Srbija bila korak bliže EU. Mnogi gradovi i opštine su stvorili povoljan poslovni ambijent čime stvaramo uslove za veći broj investitora“, navodi Sotirovski.

Tokom predstavljanja Izveštaja, Hohuber je naglasila da se u ekonomskom sektoru može primetiti dobar napredak. Kod glavnih strukturalnih reformi, državne administracije i javne uprave, kao i kod pomoći državnog sektora privredi beležimo slabiji napredak sa potrebom za većim napretkom.

Značajni koraci su preduzeti u pogledu reforme izbornog sistema i izvesnih ustavnih promena u smislu nezavisnosti sudstva, međutim, očekivanja su da ključne reforme budu sprovedene u reformi sudstva, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i uspostavljanju veće slobode medija.

Ona je posebno naglasila da ovaj izveštaj pokazuje i koliko su zapravo povezane ekonomije Srbije i EU.

„Videli smo zaista impresivan obim spoljnotrgovinske razmene koji je dostigao 33,2 milijarde eura gde je EU najveći spoljnotrgovinski partner Srbiji. Takođe, EU je i najveći donator Srbije“.

Hohuber je istakla da je Srbija  napredovala na svom putu ka članstvu u EU, otvorila je Klaster 4 – Zelenu agendu i održivo povezivanje, što je veoma važno.

„Ako pogledate detalje Izveštaja, videćete da  mnogim drugim klasterima Srbija ima dobar ili umereno dobar napredak. Članstvo u EU je zasnovano na zaslugama i tome koliko ste dobri u reformama koje sprovodite. Pred nama je da sa novom Vladom dobijemo potrvrdu o njihovoj posvećenosti tom putu i strateškom cilju, te da vidimo šta zajedno možemo da uradimo da Srbija postane članica EU“.

Pročitajte još

Paket proširenja 2022.

Glavni zaključci Izveštaja o Srbiji za 2022.

Ambasador Žiofre uručio predsedniku Vučiću Izveštaj EK