Srbija je jedna od zemalja koja prima najveću nemačku razvojnu pomoći, izjavio je ambasador Nemačke Hajnc Vilhelm, uz podatak da je Srbija od 2000. godine primila nemačku pomoć vrednu 1,6 milijardi evra i da su svi ti projekti bili u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.

Vilhelm je rekao da većina od tih 1,6 milijardi evra nije samo bespovratna pomoć, već krediti koji će morati da se vrate i da se Vlada Srbije suočava sa tim problemom.

Govoreći o petnaestogodišnjoj nemačko-srpskoj saradnji, Vilhelm je ocenio da je bilans pozitivan i da je mnogo postignuto.

Mi nismo jedini donator, apsolutno najveći donator Srbije je EU. Ako neko mora da se kritikuje, onda je to u delu neusaglašenosti među donatorima sa jedne strane i, sa druge strane, neusaglašenost Vlade Srbije i pojedinačnih donatora, izjavio je Vilhelm.

Vilhelm je na Dunavskoj plovećoj konferenciji, u organizaciji Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), rekao da će u narednih 15 godina Srbija biti članica EU i da joj neće biti potrebna razvojna pomoć, već će na raspolaganju imati fondove Unije.

Potpredsednik Vlade Srbije Kori Udovički je ocenila da bi Srbija trebalo da se približi nemačkom modelu razvoja i da nauči kako da ograničene resurse najbolje uloži u oživljavanje privrede.

Kori Udovički je dodala da je usaglašavanje donatora i zemlje primaoca pomoći uvek bilo problematično i da se taj problem prevazilazi ukoliko raste međusobno poverenje.

Svi moramo da naučimo da planiramo bar dve godine unapred, vežbamo sa EU, kako bi podrška Srbiji bila efikasna, kao što je bio Maršalov plan, a to je težak zadatak, ocenila je Kori Udovički.

Direktor GIZ za Srbiju Zigmund Miler izjavio je da je Srbija za 15 godina, koliko sarađuje sa tom organizacijom, prešla pozitivan put, na kojem je zajednički utrošeno 120 miliona evra, i da joj predstoji fokus na održivi razvoj i to u oblastima dobre uprave, ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

Miler je rekao da će se GIZ fokusirati na podršku Srbiji u pristupanju EU.

Zahvaljujući tom partnerstvu, Srbija će sve više samostalno, uz svoju odgovornost, koračati dalje, a mi ćemo se povlačiti, izjavio je Miler.

Direktor Nemačke razvojne banke KfV za Srbiju Arne Gos je rekao da je od pomenutih 1,6 milijardi evra razvojne pomoći čak 1,5 milijardi išlo preko te banke, kroz ulaganja u različite oblasti, među kojima su najvažnije ekologija i energetika.

Srbija je naš najveći partner u Jugoistočnoj Evropi. Naša saradnja se menjala prema potrebama, tako da će ubuduće, u priključenju EU, najvažnija oblast biti Poglavlje 27 i kako da Srbija dostigne evropske standarde u zaštiti životne sredine, obnovljivih izvora energije, otpadnih voda, biodiverziteta, uz uključivanje privrede, izjavio je Gos.

Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Ðorđe Staničić ocenio je da bi ekologija i energetska efikasnost trebalo da budu sledeći veliki prijekat.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da je nemačko-srpska saradnja od početnog stadijuma „pomoći za preživljavanje“ 2001. godine danas dostigla nivo institucionalnog partnerstva u svim oblastima srpskog društva i privrede.

Obeležavanje 15 godina GIZ u Srbiji počelo je krstarenjem Dunavom, na kruzer brodu gde se odražava Dunavska ploveća konferencija. Biće nastavljeno u beogradskom savskom pristaništu, na Sajmu srpsko-nemačke saradnje, a završeno večeras svečanim prijemom.