Kako pretvoriti otpad u proizvod i na tome zaraditi u korist zaštite životne jeste suština cirkularne ekonomije. Ona je model koji vodi ka obnovi ekosistema, ali je za to potrebno da radimo na inovacijama i utičemo na promene navika društva.  Kada govorimo o uticaju, uloga organizacija civilnog društva je neprocenjiva. One su te koje pokreću svoje lokalne zajednice, a ideja se dalje širi na globalnom nivou. Zato je važno osnaživati upravo nih, što je jedan od glavnih ciljeva projekta „Zeleni inkubator“ koje sprovodi Beogradska otvorena škola u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, a uz podršku EU.

Iako naizgled deluje ambiciozno, parneri na projektu žele da, jačanjem organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite životne sredine i inicijativa lokalnih neformalnih grupa, razviju kompetentno društvo koje doprinosi reformskim procesima, razvoju cirkularne ekonomije, a samim tim i integraciji Srbije u EU.

Upravo razvoj cirkularne ekonomije bio je fokus Inženjera zaštite životne sredine tokom projekta. Analizirali su stanje u 40 lokalnih samouprava i izradili 40 studija sa setom preporuka lokalnim vlastima kako da svoj razvoj baziraju na ovim principima, rekao je Lazar Jovčić iz Beogradske otvorene škole, na završnoj konferenciji projekta u Novom Sadu.

“Nosioci vlasti su u prilici da donose i sprovode odluke, ali često njihova implementacija nije zadovoljavajuća i zato je važno praćenje, u čemu je ključna uloga civilnog društva, kao i u tome da zagovara usvajanje nekih ambicioznijih propisa”, objašnjava Jovčić.

Ovakvi propisi treba da dovedu do zatvaranja poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promena i jedno je od najvažnijih, ali i najzahtevnijih u procesu evropskih integracija. Srbija ga je tek otvorila. Kako kažu iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, jedan od gorućih problema kod nas svakako je upravljanje otpadom.

Problemi u najvećoj meri nastaju, kako kažu iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, zbog nedovoljnog udela organizovanog sakupljanja otpada, izostanka primarne separacije komunalnog otpada, ali i njegovog skladištenja i tretmana, pogotovo kada govorimo o opasnom i industrijskom otpadu. Takođe, nismo iskoristili dovoljno materijalne i energetske potencijale otpada, odnosno ne recikliramo dovoljno.

 

“Želimo da počnemo sa dobrom infrastrukturom, a cilj nam je da povećamo stepen reciklaže iz komunalnog otpada, a u tom međuprostoru će svoje mesto naći i cirkularna ekonomija”, rekao je Nemanja Erceg, Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Zato, paralelno sa zagovaranjem i javnim politikama ide i ekološko informisanje i osvešćivanje građana. Veliki deo građana, kako Jovčić kaže, ne zna kako da se ponaša.

“Naš stav je, međutim, da nikada ne treba uperiti prste u građane, naprotiv. Sve akcije nosioca vlasti moraju biti usmerene ka njima. Ukoliko vi imate sistem upravljanja otpadom, lako ćete ga razvrstavati, ali mora da postoji obezbeđena infrastruktura”, objašnjava Jovčić.

Ohrabruje činjenica da je kroz “Zeleni inkubator” osnaženo najmanje 100 organizacija civilnog društva i neformalnih grupa da rade na primeni, zagovaranju i komuniciranju značaja EU ekoloških standarda i koristi za lokalne zajednice, a sve to kroz dijalog sa donosiocima odluka u oblasti zaštiti životne sredine.