U svetu mode nije sve glamur, jer je danas sve više reči i o održivosti. Na beogradskoj Nedelji mode, između revija, razgovaralo se o mogućnostima i politikama za ekološku transformaciju modne industrije – jer održiva moda više nije trend, to je pokret.

Iako je moda sastavni deo svakodnevice, ona sa sobom donosi zagađenje, prekomernu proizvodnju i nepoštovanje radnih prava radnika. Bojenje i dorada – procesi kojima se boje i druge hemikalije primenjuju na tkanine – odgovorni su za 3% globalne emisije CO2, kao i za preko 20% globalnog zagađenja vode. Tone tekstila završavaju kao otpad, a širom sveta reke su zagađene mikroplastikom, deterdžentima i omekšivačima otpadnih voda. Moda je često i oblik ugnjetavanja, jer postoje milioni devojaka i žena koje ne mogu slobodno da biraju svoju odeću. Odeća može i da razdvaja zajednice, produbljujući još više društvene podele.

Srbija se, kao i druge države u regionu, bavi ovim pitanjima dok kroji svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, dok EU postavlja i modnu agendu.

„Rasipnički odnos koji smo razvili sa tekstilom zagađuje naš svet. Koristi prevelike količine vode i energije, šteti prirodi i dovodi do emisije gasova staklene bašte širom sveta. Hemikalije koje se koriste u tekstilnoj industriji takođe u velikoj meri doprinose opasnim uslovima rada i zdravstvenim štetama kojima su radnici u odeći svakodnevno izloženi, među kojima je nesrazmerno veliki broj žena i marginalizovanih grupa. Moramo da društvenu jednakost učinimo centralnom za naše kolektivno putovanje ka odgovornijoj i održivijoj modnoj industriji.

EU je postavila plan za pokretanje ove promene u kontekstu Evropskog zelenog dogovora. Strategija EU za održivi i cirkularni tekstil predviđa da do 2030. svi tekstili na tržištu EU budu izdržljivi, za višekratnu upotrebu, popravke i recikliranje. Moraju biti napravljeni što je više moguće od recikliranih vlakana i ne sadrže opasne hemikalije. Ambicija je da se „brza moda izvuče iz mode“ i da se obezbedi da potrošači duže imaju koristi od visokokvalitetnog pristupačnog tekstila. A da bi se pozabavili tekstilnim otpadom, pravila o obaveznoj proširenoj odgovornosti proizvođača zahtevaće od proizvođača da preuzmu veću odgovornost za nastali tekstilni otpad.

Ali da bi se desila prava promena, takođe moramo da promenimo naše navike kupovine: svako od nas takođe mora da učini sve što je u našoj moći da svesno konzumira, minimizirajući svoj ugljenični otisak i uticaj na životnu sredinu“, naglasila je Plamena Halačeva, zamenica Ambasadora Evropske unije u Srbiji.

Anika Ben David, ambasadorka Švedske, istakla je značaj podrške koju Švedska daje inicijativama koje su strateški važne za budućnost, poput održivosti i dostojanstvenih radnih uslova i istakla primere održive mode i društveno odgovornog poslovanja.

Na panel diskusiji Kreiranje politike za održivi rast u modnoj industriji u okviru Cirkularnog ponedeljka razgovarali su Antoan Avinjon, programski menadžer za životnu sredinu i klimatske promene Delegacije EU u Srbiji, Nataša Dragojlović, konsultantkinja za održivi razvoj, Dejan Marković, direktor marketinga Triple Jump grupe, Ana Trošić, dizajnerka i aktivistkinja, Slađana Milojević, menadžerka klastera FACTS uz moderaciju Dunje Jovanović, osnivačice Ffm platforme.

Upravo Zeleni dogovor pruža nacrt i za održivu modnu politiku – podsticanje više platformi za recikliranje, ponovnu upotrebu i deljenje, kako bi smanjili otpad i produžili upotrebu odevnih predmeta. Održivi materijali su prioritet EU, kroz podržavanje istraživanja i razvoja kako bi se osiguralo da moda ne šteti planeti. Pored toga i poštovanje radnih prava, kako bi se obezbedila održivost u celom modnom lancu snabdevanja.

Kroz uredbu koja se odnosi na hemikalije koje su deo modne industrije – EU predlaže da se svi deterdženti učine biorazgradivim; da osiguraju da su potrošači obavešteni o svim sastojcima, a posebno o alergenim supstancama, na fizičkoj etiketi, kao i o ispravnoj dozi deterdženata. Najvažnije je ne samo doneti sve ove zakone i uredbe, već obezbediti njihovu adekvatnu i doslednu primenu, istakao je Avinjon.

Dodao je kako je važno problematiku posmatrati na globalnom nivou, zato Evropska unija razgovara i sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i mnogim drugim kako bi širila ideje i van evropskog kontinenta.

Na beogradskoj nedelji mode prisutan je ekološki osvešćen dizajn, kako dizajneri zamenjuju konvencionalne materijale zelenijim opcijama kao što su organski pamuk i reciklirane tkanine. Otvorena je i izložba Švedskog instituta Fashion Forever, koja predstavlja dobre primere prakse švedskih brendova na temu održive mode, reciklaže, redizajna, cirkularne ekonomije.

Održivost nije samo popularna reč, to je budućnost modne industrije. Srbija, sa svojim težnjama ka EU i saradnjom sa EU, pravi velike korake ka zelenijem, etičnijem svetu mode. Spremite se da svoje vrednosti i nosite, jer budućnost mode je šik i ekološki prihvatljiva.