Komisija danas predstavlja set preporuka za jačanje saradnje u EU u borbi protiv bolesti koje se mogu sprečiti vakcinama. Ove preporuke se nadovezuju na prošlogodišnji govor o stanju Unije predsednika Junkera, koji je pozvao na preduzimanje mera za povećanje obuhvata vakcinacijom kao i na staranje o tome da vakcine budu dostupne svim građanima EU.

Komesar za zdravlje i bezbednost hrane, Vitenis Andriukaitis, izjavio je: „Vakcinacija je jedna najefikasnijih i najjeftinijih mera zaštite javnog zdravlja razvijenih u 20. veku. Kao lekaru, teško mi je da gledam kako deca umiru zbog nedovoljnog obuhvata vakcinacije, podozrivosti prema vakcinaciji ili nestašice vakcina. Nacionalne granice nisu prepreka širenju zaraznih bolesti. Nedovoljna vakcinacija u jednoj državi članici dovodi u opasnost zdravlje i bezbednost građana u celoj EU. Saradnja u toj oblasti je u interesu svih nas. Zaštitimo našu decu, vakcinišimo ih!”

Zahvaljujući vakcinaciji se godišnje spasi između jedan i tri miliona života u svetu. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, vakcinacija će u narednih deset godina spasiti još 25 miliona života. Međutim, prema izveštaju Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti nekoliko zemalja EU se suočava s nezapamćenim brojem slučajeva malih boginja i ponovnom pojavom drugih bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom zbog čega deca i odrasli u EU i dalje umiru od tih bolesti.

Predlog Komisije je fokusiran na tri glavna stuba delovanja: rešavanje problema podozrivosti prema vakcinaciji i povećanje obuhvata; održive politike vakcinacije u EU; i koordinaciju na nivou EU i doprinos Unije globalnom zdravlju.

Komisija poziva države članice da preduzmu 20 mera, uključujući:

  • Razvoj i sprovođenje nacionalnih i/ili regionalnih programa vakcinacije do 2020. koji će uključivati ciljni obuhvat od 95 odsto kada su u pitanju male boginje;
  • Uvođenje rutinskih provera statusa vakcinacije i redovnih prilika za vakcinaciju u različitim životnim fazama, na primer u školama i na radnom mestu;
  • Iznošenje mogućnosti uvođenja zajedničkog kartona vakcinacije, za koji bi bio moguć prekogranični elektronski pristup;
  • Uspostavljanje – do 2019 – evropskog portala za informacije o vakcinaciji koji bi pružao objektivne, transparentne i ažurirane dokaze o prednostima i bezbednosti vakcina;
  • Smanjenje rizika od nestašice vakcina uz pomoć virtuelnog skladišta podataka EU koje će sadržati podatke o zalihama vakcina i potrebama za vakcinama i omogućiti dobrovoljnu razmenu informacija o dostupnim zalihama i nestašici osnovnih vakcina;
  • Obezbeđivanje obuke svim zdravstvenim radnicima kako bi sa sigurnošću vakcinisali građane i suočili se s podozrivošću prema vakcinaciji;
  • Uspostavljanje koalicije za vakcinisanje koja će okupiti evropska udruženja zdravstvenih radnika i relevantna studentska udruženja u toj oblasti kako bi se obavezali na pružanje tačnih informacija javnosti, borbu protiv zabluda i razmenu najboljih praksi;
  • Uspostavljanje evropskog sistema za razmenu informacija kako bi se prikupilo znanje i do 2020. izradile smernice za osnovni raspored vakcinisanja EU u kom će biti navedene doze i uzrast koji će sporazumno postati zajednički svim državama članicama;
  • Jačanje partnerstava i saradnje u ovoj oblasti sa međunarodnim partnerima.

Trenutno stanje: osnovni nedostaci vakcinacije u EU

Prema najnovijim podacima koje je prikupio Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) broj slučajeva malih boginja u nizu zemalja EU i EEZ nastavlja da raste. U periodu od 12 meseci od 1. marta 2017. do 28. februara 2018. putem evropskog sistema nadzora prijavljeno je 14.813 slučajeva malih boginja. Među slučajevima za koje je poznat status vakcinacije, bilo je 86 odsto nevakcinisanih pacijenata. Osim toga, prema procenama ECDC-a svake godine najmanje 40.000 ljudi umre od gripa, delimično i zbog malog obuhvata vakcinacije.