Očuvanje životne sredine i odlika zaštićenog područja i potrebe ekonomske valorizacije kroz biznis često su suprotstavljeni i upravo je Regionalna razvojna agencija Jug svojim angažovanjem i radom sa lokalnom zajednicom posvećena i edukaciji i upoznavanju lokalnog stanovništva sa obavezama, pravima i prilikama za razvoj eko turizma kroz projekte i fondove za njegovo unapređenje.

Tatjana Panić Živković, menadžerka sektora za infrastrukturu i održivi razvoj Regionalne razvojne agencije Jug ovakvo angažovanje pojašnjava kroz primer rada na zaštićenom području prirode Jerma koje se nalazi na teritoriji Grada Pirota, te opština Dimitrovgrad i Babušnica.

„Zaštićeno područje prirode Jerma je za nas zanimljivo i zbog potencijala u projektima prekogranične saradnje između Srbije i Bugarske, budući da sama reka Jerma izvire u Srbiji, zatim ide jednim delom kroz Bugarsku i ponovo se vraća u Srbiju. Naša ideja je da sve važne aktere na tom području okupimo oko izrade akcionog plana koji će nam poslužiti kao osnov za razvoj turizma u zaštićenom području“.

Antoan Avinjon, programski menadžer za životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promena u Delegaciji Evropske unije u Srbiji, ističe da se svaki evro uložen u revitalizaciju prirode vraća kao benefit od 8 do 13 evra što je jako dobar argument za ulaganje u prirodu i naglašava:

„Verujem da rad na lokalu sa lokalnim zajednicama može da obezbedi da benefite od svojih zaštićenih područja treba da imaju upravo male, seoske zajednice sa tih područja. Eko turizam nije samo etno kafana sa dobrom hranom, već mora ići mnogo dalje od toga. Neophodno je obezbediti dodatne sadržaje koji moraju biti ekološki i u duhu sa zaštićenim područjem, poput korišćenja bicikala i sl. Rad na lokalnom nivou može da pokrene upravo ovakve male a važne promene.“

Jedan od aktera na lokalu, Dragan Mančev, većnik za privredu i poljoprivredu opštine Dimitrovgrad ističe da je kroz projekat prekogranične saradnje sa Trnom u Bugarskoj, uređena pešačka eko staza koja se prostire od ovog bugarskog grada do sela Poganovo a da je u toku ulaganje u planinarsku stazu i planinarske domove u selima u kanjonu Jerme.

Upravo je rad na lokalu, edukacija dece i mladih, jedan od ciljeva kojima su posvećeni u JP „Srbija šume“. Bojan Mitić dipl inž šumarstava zadužen za zaštićena prirodna dobra u Šumskom gazdinstvu Niš navodi tek neke od primera ovakvog delovanja. Uređena su mnoga izletišta, pešačke i biciklističke staze.

„U Jelašničkoj klisuri, gde su penjači svojim klinovima ugrozili zaštićene biljne vrste Ramondu Serbiku i Ramondu Nataliju, u saradnji sa nadležnom inspekcijom Zavoda za zaštitu prirode, ukinuli smo 48 smerova za penjanje, gde su u ovome učestvovali i sami penjači svesni ugrožavanja ovih strogo zaštićenih vrsta. Najveći problem u zaštićenim područjima u okolini Niša predstavljaju izletnici i njihov nemar prema prirodi. Dolazak motornim vozilima, roštiljanje, vatra, glasna muzika koja remeti život životinjskog sveta kao i smeće, samo su neki od primera ovih problema“.

Dragan Mančev iz opštine Dimitrovgrad dodaje da je „Jako važno raditi na podizanju svesti o očuvanju ovakvih prostora prirode, naročito kroz obrazovne sisteme. Organizovanje letnjih škola u samoj prirodi je naročito važno u ovom smislu“.

Gospodin Avinjon podseća da je ugroženost prostora prirode ozbiljan izazov na prostoru cele Evrope:

„Svedoci smo da se priroda u Evropi smanjuje do nivoa koji je zabrinjavajući. Obnoviti ove prostore prirode od velikog je značaja. Sa pravne tačke gledišta imamo Direktivu o zaštiti divljih ptica kao i Direktivu o očuvanju prirodnih staništa koje su prevedene i u srpsko zakonodavstvo i čija je implementacija veoma važna. Takođe, Evropski zeleni dogovor je naša sveobuhvatna međusektorska strategija kako bi stvorili globalnu politiku. Tu je i nedavno usvojena Strategija o biodiverzitetu do 2030. Svaka implementacija zavisi od ljudi i institucija i to je razlog zašto je važno raditi kroz saradnju donatora, lokalnih samouprava, regionalnih agencija za razvoj, nevladinog sektora, medija. Vreme u kojem  je svako radio za sebe je prošlost i sada gradimo sistem u kome radimo zajedno, uvažavajući potrebe i stavove drugih, radeći za veće opšte dobro“.

Tatjana Panić Živković veruje da se na reginalnom i lokalnom nivou mogu voditi odlučujuće bitke za očuvanje prostora prirode:

„Ići u dva pravca, jedan jeste u pravcu velikih regionalnih projekata poput onih za prečišćenje otpadnih voda. Sa druge strane razvijati male lokalne inicijative za koje postoje fondovi, poput onih za korišćenje obnovljivih izvora energije. Regionalna razvojna agencija Jug je ovde da poveže ljude i pruži im informacije o prilikama, projektima i inicijativama“.

Regionalna razvojna agencija Jug u saradnji sa EU Info kutkom Niš, učestvuje u obeležavanju Evropske nedelje regiona i gradova, uz učešće predstavnika Delegacije Evropske unije u Srbiji, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Opštine Dimitrovgrad.

Evropska nedelja regiona i gradova (EU Week of Regions and Cities) je godišnji događaj tokom kojeg gradovi i regioni pokazuju svoje kapacitete da obezbede rast i radna mesta, sprovode kohezionu politiku Evropske unije i dokazuju važnost lokalnog i regionalnog nivoa za dobro upravljanje u Evropi. Ove godine, dvadeseta Evropska nedelja gradova i regiona održava se pod sloganom “Novi izazovi za evropsku koheziju”.